Bosna i Hercegovina ne priznaje putne dokumente Kosova, pa vize za građane Kosova izdaje po složenoj i skupoj proceduri, koja otežava promet roba i ljudi. Kosovo je 2011. godine uvelo recipročne mjere. Za privrednike obje zemlje ovo je veliki hendikep u poslovanju.

Predstavnici najutjecajnijih kompanija Bosne i Hercegovine i Kosova u Sarajevu su usvojili deklaraciju kojom od svojih vlasti traže potpunu slobodu kretanja roba i ljudi. Više od 20 najutjecajnijih privrednika Kosova prvi put su u organiziranoj posjeti Sarajevu od 2008. godine, kada je Bosna i Hercegovina uvela vize za one koji posjeduju kosovski pasoš.

Među njima je i Avni Kransići, vlasnik kompanije koja na tržište Kosova plasira mliječne proizvode iz Bosne i Hercegovine. Smatra da je kosovsko tržište otvoreno za proizvode iz Bosne i hercegovine te da su poslovne mogućnosti velike. Problem je proces izdavanja viza, koji ovaj privrednik smatra ponižavajućim.

"Pa jeste ponižavajući, jer nikada ne znate hoćete li je dobiti ili ne i ta procedura traje maltene mjesec dana", kaže.

BiH mjesečno gubi miliona eura

I privrednici iz Bosne i Hercegovine se žale na isto. Bez stalne poslovne komunikacije i posjete tržištu na koje se roba plasira, biznis je teško kontrolirati i razvijati

"Znači da ljudi moraju ići do Zagreba, vaditi vize, i to stvara prepreke u efikasnosti poslovanja", kaže Ševal Suljkanović iz kompanije Bimal iz Brčkog.

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine je u nekoliko navrata tražilo od Vijeća ministara te zemlje relaksaciju viznog režima za stanovnike Kosova. Međutim, njihove su inicijative ostale bez odgovora.

"Problem kod nas, izdavanja i priznavanja javnih isprava, problem viznog režima, problem je unutrašnjih odnosa u bosanskohercegovačkom političkom i državnom vrhu. To nije problem Srbije, na šta se svi vade. Mi nikada nismo imali nikakavu prepreku ni pritisak od Srbije", tvrdi Zoran Perković, pomoćnik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

Zbog takve politike, ekonomije Kosova i Bosne i Hercegovine trpe ogromne štete, upozoravaju iz Privredne komore entiteta Federacija Bosne i Hercegovine.

"Po procjenama, ako uporedimo juni 2014. godine i juni 2015. godine, razlika je u milion eura. Znači da svaki mjesec Bosna i Hercegovina bukvalno gubi milion eura", navodi Mirsad Jašarspahić iz Privredne komore Federacije.

Vize koje bi važile više godina

I ministar Vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović svjestan je ekonomske štete koju zemlja trpi, ali priznaje da je Bosna i Hercegovina daleko od rješenja tog problema.

"Najveći razlog je naša nespremnost da i u ovakoj situaciji, kada Bosna i Hercegovina ne priznaje Kosovo, pronađemo način da ekonomija i privreda radi i da koristimo primjere i nekih drugih."

Poput Srbije, koja dozvoljava odlazak na Kosovo samo s ličnom kartom. Upravo to se traži u deklaraciji usvojenoj na sastanku privrednika u Sarajevu.

"Ne traže ništa više i ništa manje od onoga što psotoji između Srbije i Kosova, a to je puna sloboda kretanja i vrlo jasno definisane carinske procedure. Ako to može Srbija, sigurno može i Bosna i Hercegovina", ističe Željko Veljković iz Fondacije Dokukino.

Predstavnik Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine sa ovog je sastanka poručio da treba postaviti realne ciljeve i da bi jedan takav bio izdavanje viza koje bi važile više godina i s mogućnosti neograničenog broja ulazaka u zemlju.

Izvor