Danas je Centar za ekologiju i energiju u kooperaciji sa Fondacijom Heinrich Böll, održao U Tešnju sastanak sa medijima a u cilju prezentacije nastavka aktivnosti na projektu „Niskougljični i inkluzivni razvoj lokalnih zajednica u BiH“ (LINK projekt) u cilju podsticaja energetske tranzicije sa lokalnog nivoa.
Od 2020. godine aktivnosti iz ovog projekta se realizuju u Općini Tešanj, Opštini Teslić, Opštini Lopare i Općini Gračanici, a od ove godine nove članice LINK mreže su Opština Šamac i Općina Maglaj.
Eksperti koji rade na projektu danas su predstavnicima medija predstavili određene teme kako bi čuli i njihovo mišljenje o datoj problematici. Tako je o ulozi građana u lokalnoj energetskoj tranziciji i gdje je mjesto medija u tome govorio Damir Miljević, magistar ekonomskih nauka.
“Proces je dosta usporen zakonskom regulativom iz jednog jednostavnog razloga što u RS zakon je donesen, ali u zakonu piše da treba 12 mjeseci da se donesu podzakonski akti. U Federaciji BiH zakon je nažalost još uvijek u nacrtu, očekuje se negdje u martu, ako se zvijezde poklope. U suštini, nekakav zalet u energetskoj tranziciji u kojoj će da učestvuju građani, privreda i lokalne zajednice možemo očekivati realno tek krajem 2023, što znači da već debelo kasnimo. Susjedna Srbija je to već počela pretprošle godine, evo sad su već na 100 megavata građanske energije, Hrvatska to već radi 4-5 godina, tako da BiH opet iz kojekakvih interesa kasni u cijelom tom procesu gdje će na kraju cijenu opet ovako ili onako platiti građani.” – kazao je za ZOS radio Damir Miljević, magistar ekonomskih nauka.
Šta je to energetsko siromaštvo i kako pomoći energetski siromašnim domaćinstvima bila je tema koju je Džemila Agić, doktor tehnoloških nauka predstavila prisutnima i između ostalog istakla slijedeće:
“Energetski siromašna domaćinstva su ona domaćinstva, koja zbog niskih primanja sebi ne mogu da priušte rekonstrukciju postojećih objekata uz mjere energetske efikasnosti, zamjenu dotrajalih energetskih neefikasnih električnih uređaja, primorana su da koriste neadekvatne sisteme grijanja koji su veoma često štetni po zdravlje i okolinu. To su najčešće socijalno ugrožene populacije stanovništva, u koje spadaju penzioneri, domaćinstva sa niskim primanjima, samohrani roditelji sa više djece, osobe sa invaliditetom su posebno podložni energetskom siromaštvu”
Pripadnici centra tokom prethodnog perioda posjetili su 10 044 domaćinstva i prezentovali im mogućnosti uštede, te im poklonili brošure i po 4 LED sijalice. Nakon 12 mjeseci posjetili su ista domaćinstva i poredili račune od prije godinu dana. Ušteda u istim domaćinstvima po osnovu električne energije iznosila je 4.47%
Tokom tog perioda došlo se i do saznanje da 61% ispitanih domaćinstava nema mašinu za pranje veša, 81% nema klima uređaj, 87 % nema mašinu za sušenje veša, dok istovremeno 84% domaćinstava ima pristup internetu, a 97% ima mobilne aparate.
Na samom kraju sastanka Mirza Kušljugić, doktor tehničkih nauka govorio je o sociotehnološkom aspektu energetske tranzicije i ulozi medija. O samom interesu građana za energetsku tranziciju za ZOS radio je kazao:
“Pa građani sve dok imaju ovako jeftinu električnu energiju nisu zainteresovani. Vjerovatno je bolje da to počnu prije da rade nego da čekaju da cijena električne energije poraste kao što je bilo sa biomasom, ogrjevnog drveta. U prvoj fazi je neophodno informirati građane a njihov opšti interes bi između ostalog trebao da bude interes. Moraju naći neki ili ekonomski ili altruistički interes a danas smo govorili o mogućnostima koje omogućavaju i jedno i drugo i ekonomske, i solidarnost te ekonomske zajednice ”
Fokus ovog projekta je iniciranje društvenih i političkih promjena u oblasti energije, klimatskih promjena i zagađenja zraka kroz uključivanje predstavnika lokalnih zajednica u izradu NECP u BiH. Metodologija se bazira na dobivanju podrške lokalnih aktera vlasti, korištenju „Upustva“ za izradu Lokalnih planova dekarbonizacije, organizaciji radionica strateškog planiranja, primjeni metodologije „Peer Learning“ kao osiguranja ekspertske podrške lokalnim radnim grupama pri identifikaciji mjera i izradi odgovarajućih idejnih rješenja.
Građani će biti kontinuirano informirani o prednostima i načinima ublažavanja energetskog siromaštva u cilju smanjenja negativnih klimatskih promjena i posljedica koje one donose i značaja uključivanja lokalnih aktera u predstojeći proces dekarbonizacije.
