Nasilni sadržaji maltretiranja i tuče učenika sve češće završe na društvenim mrežama, kao što je TikTok, na kojima se zbog određenih izazova međusobno povređuju, a struka upozorava da je potrebna veća edukacija, kako djece, tako i roditelja, te dodatan rad psihologa i pedagoga sa učenicima.
Prema riječima Nataše Zrnić, pedagogice u OŠ “Stanko Rakita” Vrbanja, odjeljenske starješine i drugo nastavno osoblje bi trebalo da budu dobro upoznati sa negativnim sadržajima koji se nude djeci na društvenim mrežama i prate cjelokupnu situaciju.
“Pored toga, neophodna je i edukacija roditelja. Oni su opterećeni brigom za egzistenciju, ali dijete treba biti na prvom mjestu, a mi smo već organizovali tematske roditeljske sastanke na temu zaštite djece od neželjenih sadržaja na internetu. Mnogi roditelji nisu znali da mogu instalirati aplikaciju preko koje mogu pratiti sadržaje koje djeca svakodnevno koriste”, pojašnjava Zrnićeva te dodaje da oni moraju ograničiti djeci korištenje interneta, kontrolisati telefone, a s obzirom na to da se djece identifikuju sa tim osobama u negativnom smislu.
Kako kaže, jutjuberi, tiktokeri i drugi influenseri su veoma popularni među djecom osnovnoškolskog uzrasta, zbog čega su oni ranjiva kategorija, a pogotovo u periodu ulaska u pubertet, gdje postaju popularni prateći te neželjene sadržaje.
“Škola je veoma bitna karika i mi se usavršavamo u tom smislu, a prema mom mišljenju, svi pedagozi i psiholozi bi trebalo svakodnevno da odlaze na časove vaspitnog rada u odjeljenskoj zajednici i stalno skreću pažnju djecu na izazove na TikToku. Svi treba da idemo u korak s vremenom, a ne da ostajemo u periodu kad smo mi bili djeca, već da pratimo ono što djeca prate, kako bismo mogli s njima to komentarisati i dati im savjete”, istakla je Zrnićeva.
Aleksandar Milić, banjalučki psiholog, ističe za “Nezavisne” da se đaci u razvoju često koriste određenim negativnim sadržajima putem društvenih mreža.
“Pogotovo je poznat TikTok, koji na izvjestan način obiluje sadržajima nasilja različitih modaliteta, a one ličnosti koje imaju potrebu da reaguju, svoje unutrašnje konflikte, na taj način se dokazuju, odnosno snimaju ih i objavljuju. Naravno da treba reagovati na ovakve postupke, jer mislim da je krajnje vrijeme da se dio tih sadržaja sa društvenih mreža kontroliše, cenzuriše i procesuira”, naglasio je Milić.
Kako kaže, najbitniji je značaj primarne prevencije, odnosno da se kod djece suzbiju faktori koji dovode do poremećaja ponašanja.
“Imamo odlične primjere rada sa djecom u vrtićima, gdje ih okupiraju zanimljivim sadržajima, no smatram da ipak nemamo dovoljno stručnjaka koji bi sa radili sa učenicima i idemo onim klasičnim načinom, a to je kažnjavanje, istjerivanje, što je kontraproduktivno, jer ako dijete isključimo iz vaspitnog procesa, s njim će raditi sadržaji društvenih mreža i ulica”, rekao je Milić.
Navodi da je iz njegove duge prakse vidljivo da je mnogo praznina u radu sa djecom, gdje im je narušeno mentalno zdravlje. On napominje da timovi u školama moraju biti pojačani i da osim psihologa, pedagoga i sociologa u njima budu i ljekari.
I Ivan Šijaković, sociolog, za “Nezavisne” kaže da su društvene mreže doprinijele da se poveća broj slučajeva nasilja i stvori nasilnička klima, te naglašava da se na njima, a posebno na TikToku, plasiraju vrlo neprimjereni sadržaji, štetni, nasilni, na kojima se mladi ljudi negativno dokazuju.
“Inače su društvene mreže dvosjekli mač, jer je njima prvenstveno bila namjena da se na koristan način uspostavi mreža među ljudima, da im se olakša komunikacija, obrazovanje i sl.”, rekao je Šijaković te dodao da je, po njegovoj slobodnoj procjeni, oko 30 odsto mreža zauzeto štetnim i nasilnim sadržajima, a koji kod mladih izazivaju veće interesovanje.
“Potrebno je da se poveća edukacija, kako porodice, tako i u školama, a pogotovo u nižim razredima, te da se povede računa o štetnosti pojedinih društvenih mreža”, kazao je Šijaković.
Podsjećamo, ranije ovog mjeseca se pojavila informacija da je grupa dječaka silovala vršnjaka u Gračanici te da je sve snimano mobilnim telefonom i objavljeno na društvenoj mreži TikTok, dok je prije nekoliko godina bila aktuelna opasna igra “plavi kit”, tokom koje su se djeca samopovređivala te vršila samoubistvo.
Izvor: Nezavisne
