Većina ljudi je u nekom trenutku doživjela osjećaj da im je mozak kao u magli. To je neodređeni osjećaj mentalne tromosti i zamućenosti ili opće nesposobnosti da se usredotočite ili fokusirate na bilo šta. Često se javlja u kombinaciji s dubokim osjećajem umora i može biti vrlo iscrpljujuć ako potraje.
Zamagljen mozak nije definirano medicinsko stanje zato što ima mnogo uzroka i manifestacija. U mnogim slučajevima, stručnjaci vjeruju da je posljedica neke vrste neuroupale, do koje može doći iz mnogo razloga. Može biti povezana s manjkom sna ili korištenjem droga, ili čak može biti i nuspojava nekih lijekova koji se izdaju na liječnički recept.
Može proizaći i iz stresa ili običnog jet lega. Dugotrajni i neobjašnjivi slučajevi bili su povezani i s covidom-19, dok je u nekim drugim slučajevima dovoljno samo dobro se naspavati da se problem riješi, piše Živim.hr
Doživite li dugotrajniju moždanu maglu, trebali biste istražiti potencijalne uzroke uz pomoć liječnika. No, jedan od najneposrednijih uzroka – i najlakše rješiv – može biti manjak ključnih vitamina za mozak. Ako se ovo stanje kod vas javlja samo zbog manjka minerala ili vitamina, postoje četiri vjerovatna uzroka.
ŠTA JE MANJAK VITAMINA
Vitamini su organske tvari koje su izrazito važne za zdravlje. U stvari, postoji 13 vitamina koji su vam stalno potrebni da biste mogli preživjeti. Tih 13 vitamina su od kritične važnosti za različite tjelesne funkcije, od staničnog rasta do potpore imunološkom sistemu. Iako mnogi od njih nisu esencijalni za preživljavanje, brojni važni minerali također imaju svoju ulogu u vašem zdravlju. Ne unosite li dovoljno određenog vitamina na dnevnoj bazi, može doći do manjka, a kao posljedica toga mogu se razviti neki zdravstveni problemi. Manjak vitamina C, na primjer, u davnim vremenima bio je dobro poznat uzrok skorbuta. Iako, naravno, zamagljenost mozga ne mora biti tako ozbiljan problem kao težak slučaj skorbuta, može prilično narušiti kvalitetu vašeg života.
Dobra vijest je da, ako je posljedica manjka vitamina ili minerala, možete taj problem riješiti relativno brzo malim promjenama u svojoj prehrani. Imate li ozbiljan manjak određenih vitamina ključnih za mozak, možda biste trebali razmisliti o uzimanju suplementa. No, imajte na umu da biste prije uvođenja bilo kakvog suplementa uvijek prvo o tome trebali porazgovarati sa svojim liječnikom.
ČETIRI VITAMINA I MINERALA KOJI VAM MOŽDA NEDOSTAJU
Nisu svi vitamini i minerali ključni za zdravlje i pravilnu funkciju mozga. Osjećate li stalno zamagljenost mozga ili ste uvijek umorni, provjerite li unosite li svojom prehranom dovoljno vitamina B12, vitamina D, željeza i magnezija.
Vitamin B12
Taj je vitamin neophodan za kardiovaskularno i neurološko zdravlje. Vaše ga tijelo treba za proizvodnju crvenih krvnih stanica i razvoj zdravih živaca, a dostupan je u svakodnevnim, uobičajenim namirnicama poput mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, mesa i ojačane hrane.
Ekstremni manjak vitamina B12 može dovesti do razvoja makrocitne anemije, koja nastaje kad tijelo ne može proizvesti dovoljno zdravih crvenih stanica jer proizvodi abnormalno velike crvene krvne stanice koje ne mogu pravilno funkcionirati. Posljedica toga je slab dovod kisika u organe i tkiva, što vodi do pojave simptoma povezanih sa zamagljenim mozgom, kao što su slabost i umor, ali i neki mnogo ozbiljniji neurološki problemi. Čak i ako niste razvili anemiju, manjak vitamina B12 može uzrokovati konfuznost, poteškoće s pamćenjem i depresiju. Kako biste izbjegli moždanu maglu uzrokovanu manjkom tog vitamina, liječnici preporučuju unos od 2,4 mikrograma dnevno za odrasle osobe.
Vitamin D
Važan je za niz tjelesnih funkcija i procesa, a najpoznatiji je po svojoj ulozi u izgradnji odgovarajuće gustoće kostiju. Ozbiljan manjak vitamina D može uzrokovati razne probleme kostiju, uključujući rahitis kod djece. No, vitamin D ima i važnu ulogu u potpori kognitivnih funkcija, iako se ta njegova uloga tek nedavno počela intenzivnije proučavati. Novija su istraživanja otkrila povezanost između manjka vitamina D i raznih aspekata egzekutivne funkcije, uključujući brzinu procesiranja informacija i epizodno pamćenje. Pacijenti su uočili i povezane simptome poput umora i depresije. Kao što je slučaj i s drugim vitaminima, liječnici preporučuju veći unos vitamina D sa starijom životnom dobi. To je relativno lako postići tijekom toplih, sunčanih mjeseci s obzirom na to da ga tijelo prirodno proizvodi apsorpcijom sunčevih zraka. Tijekom zime i u drugim situacijama kad ne provodite mnogo vremena na suncu, trebali biste posegnuti za drugim izvorima, kao što su masna riba, žutanjak od jajeta te ojačano mlijeko i žitarice.
Željezo
Manjak željeza je najčešći uzrok mikrocitne anemije. Željezo je važan mineral za proizvodnju hemoglobina u tijelu, kojeg crvene krvne stanice koriste kako bi prenosile kisik. Dugoročna anemija može dovesti do vrlo ozbiljnih komplikacija i za liječenje je svakako potrebna stručna pomoć. No, čak i manji stupanj manjka može dovesti do neposrednijih kognitivnih ili neuroloških simptoma, poput umora, otežane koncentracije ili vrtoglavice. Manjak željeza povezan je i s problemima u pamćenju i pažnji, kao i sa slabijim kognitivnim razvojem kod djece. Preporučeni unos se razlikuje kod žena i muškaraca, s obzirom na to da žene prilikom menstruacije gube krv te stoga tijekom reproduktivnih godina trebaju unositi više željeza. Tipičan odrasli muškarac treba oko 8 mg dnevno, dok žene u dobi od 19 do 50 trebaju oko 18 mg dnevno. Dobri izvori željeza su crveno meso, grah, orašasti plodovi, suho voće i ojačane žitarice.
Magnezij
Magnezij je još jedan važan mineral za razne funkcije. Sudjeluje u više od 300 kemijskih reakcija u tijelu, te utječe na sve, od kontrakcije mišića do imunoloških funkcija. Utječe i na kognitivne funkcije. Primjerice, jedna studija provedena na odraslim osobama u Kataru pokazala je da postoji snažna povezanost između manjka magnezija i sporog vremena reakcije. Povezan je i s povećanom razinom stresa, a to je faktor koji može utjecati na sposobnost fokusiranja. Ako ste uvijek umorni ili općenito osjećate slabost, to bi mogao biti znak da vam je potrebno više ovog minerala. Ostali uobičajeni simptomi manjka uključuju drhtavicu, mišićne grčeve ili abnormalan srčani ritam. Preporučeni dnevni unos malo se razlikuje između muškaraca i žena. Odraslim muškarcima treba između 400 i 420 mg dnevno, dok odraslim ženama treba od 310 do 320 mg dnevno (te još 40 mg više u trudnoći). Dobri izvori magnezija uključuju sjemenke bundeve, bademe, špinat, krumpire i ojačane žitarice.
