U nedjelju, a naročito na samom početku iduće sedmice termobarički greben jača nakon blagog i prolaznog pada temperature tokom sutrašnjeg dana – gotovo i neosjetan s obzirom na vrijednosti temperatura koje su i dalje iznad 30 °C, o čemu smo već diskutovali.
Dakle, drugog dana vikenda i početkom sedmice (ponedjeljak-utorak) očekujemo i najviše temperature zraka u 2023. godini koje će lokalno prelaziti 40 °C. Da se razumijemo i sad je mnogima prevruće – uostalom ljeto je, ali u nedjelju i ponedjeljak možemo govoriti da će zaista biti vrlo vruće, naveo je Sladić.
U svom statusu pružio je podršku kolegama meteorolozima, a pogotovo iz Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske.
– Parametre nestabilnosti možemo vidjeti unaprijed u kratkoročnom vremenskom okviru. Otprilike možemo procijeniti područje gdje je potencijalno najveća vjerovatnoća istog dešavanja. I to su kolege iz Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske i uradili – napravili i izdali prognozu u skladu sa sinoptičkom situacijom i iskustvom dežurnog operativnog meteorologa. Međutim, situacija koja se odvijala u ranim satima srijede i nije baš tako česta, te se iznimno rijetko desi da prognoza vremena se dovede pod kategoriju netačna, budući da prvog dana ostvarivost prognoze je veća od 95 %. Ljudi ne mogu shvatiti, ili neće da shvate, da lokalne pljuskove, odnosno konvektivne razvoje oblačnosti, je jako teško prognozirati. Sami ste svjedoci bili bezbroj puta da može padati na jednoj strani ulice, a da na drugoj samo par metara dalje je suho. To nije nikakav geoinžinjering – toga je uvijek bilo. Ali još ne možemo, i sumnjam da ćemo ikad, precizirati tačno hoće li baš u vašoj ulici ili kvartu se sručiti nepogoda. Jednostavno, ovi procesi su premaleni i vremenski ograničeni trajanjem koju horizontalna rezolucija ne može lagano simulirati. Tada je jedino radar pomoćno sredstvo pojasnio je Sladić.
Izvor: Avaz
