Premda je od završetka rata u BiH prošlo 28 godina, BiH je još uvijek jedna od zemalja najzagađenijih minsko-eksplozivnim sredstvima u Evropi.
Prema dokumentu „Opća procjena minski sumnjivih područja u Bosni i Hercegovini“, urađenom u okviru projekta koji je finansirala Evropska unija, smatra se da se na površini od oko 860 kilometara kvadratnih nalazi još oko 180.000 mina!
Od završetka rata do danas od mina i ostalih ubojitih sredstava u BiH je stradalo 1.767 osoba, od kojih 624 smrtno. Na poslovima deminiranja poginula su 53 deminera.
Rokovi da BiH ukloni sve mine zaostale iz rata do sada su više puta pomjerani. Posljednji je onaj dat do 2027. godine, ali nadležni u našoj zemlji procjenjuju da ćemo se s minama “boriti” još najmanje deceniju.
Kroz različite projekte Evropska unija je posljednjih godina finansirala deminiranje u BiH s oko 100 miliona KM.
Heroji i u miru
Ekipa Fokusa posjetila je ovih dana područje Kozlovca u rejonu Bijambara u općini Ilijaš, gdje jedan od 11 deminerskih timova Federalne uprave civilne zaštite vrijedno radi na čišćenju terena od mina. Susretljivi, ljubazni, ovi istinski heroji koji svakodnevno rizikuju živote obavljajući jedan od najtežih poslova, demineri FUCZ-a hrabrije ulaze u minsko polje nego što bi pričali pred kamerama.
Nakon što smo prisustvovali brifingu koji je održao rukovodilac deminerskog tima Nihad Bužo, razgovarali smo s Bužom i s Mustafom Kadribegovićem, pomoćnikom direktora u Sektoru za organizaciju deminiranja i uništavanja eksplozivnih sredstava u Federalnoj upravi civilne zaštite, o procesu deminiranja i uvjetima u kojima demineri rade.
Kadribegović kaže da je FUCZ jedna od akreditiranih deminerskih agencija u BiH i poslovima uklanjanja mina i NUS-a bavi se od 1998. godine. U svojoj organizacionoj strukturi FUCZ ima 11 deminerskih timova i osam timova za uklanjanje eksplozivnih sredstava, kao i prateće timove za uklanjanje ruševina, timove za mašinsku pripremu zemljišta i za pretragu terena s psima za traženje eksploziva.
– Trenutno FUCZ na prostoru FBiH obavlja radove na osam deminerskih zadataka, od čega je šest zadataka minsko sumnjivih područja, jedan zadatak uklanjanja kasetne municije u rejonu Livanjskog kantona u općini Glamoč i jedan pojedinačni zadatak u općini Visoko. Dakle, minsko sumnjiva područja su okrupnjeni zadaci koji sadrže više ciljanih sistematskih istraga. Evo mi se trenutno nalazimo na jednom minsko sumnjivom području Kozlovac u rejonu Bijambara u općini Ilijaš i na ovom području je 10 takvih istraga. FUCZ je konkretno na ovom zadatku završila radove na dvije istrage i treća je u toku. Do sada je na ovom području Bijambara pronađeno 165 komada mina i pet komada fugasa koje su sadržavale NUS i obične tenkovske mine – kaže Kadribegović.
Kadribegović ocjenjuje da bi radno-pravni status deminera mogao biti bolji, naročito u pogledu uvjeta penzionisanja.
– To su ljudi koji rade na otvorenom, rade u ovom brdsko-planinskom području, rade jedan opasan posao, svaki dan se susreću s minama, NUS-om. Osim toga, to je i fizički zahtjevan posao. Demineri u FUCZ-u su u statusu državnih namještenika i oni imaju sve beneficije tog položaja. Ali, u svakom slučaju i moje je mišljenje, a svakako mislim i drugih kolega da bi taj status trebalo još bolje riješiti, praktično mogu reći, oni imaju i beneficirani radni staž, dakle četiri mjeseca u toku kalendarske godine beneficiranog staža, ali praktično to znači mi imamo evo sad u ovom trenutku deminera koji imaju 60 pa čak i više godina i još uvijek nisu stekli uslove za penzionisanje, a mora se priznati da i nije baš normalno očekivati da ti ljudi sa 60 godina rade na terenu poslove deminiranja ili uklanjanja NUS-a – kaže Kadribegović.
Nihad Bužo, vođa deminerskog tima koji trenutno radi na deminiranju u rejonu Bijambara, kaže da jedan deminerski tim maksimalno može imati osam deminera, medicinara i vođu tima. Odgovarajući na naše pitanje koji su to problemi izuzev onog najvećeg, a koji oni i ne ističu, a to je rizikovanje sopstvenih života, s kojima se demineri najčešće susreću, Bužo kaže da je, oko tri decenije nakon što su postavljene, mine sve teže pronaći.
– Imamo ovdje situaciju gdje su mine postavljene prije 25 ili 30 godina i gdje se vegatacija 25 ili 30 godina taloži na minama i gdje je veliki problem doći do tih mina i naći ih. Tako da je ovdje progres usporen iz tih razloga – kaže Bužo.
Apel građanima
Bužo smatra da bi demineri s obzirom na uvjete rada i opasnost posla kojim se bave morali imati bolje uvjete rada, te kaže da se u FUCZ-u maksimalno vodi računa o sigurnosti deminera, piše Fokus.
-Svako jutro imamo brifing, provjeru sposobnosti deminera, upoznavanje s minskom situacijom i tek poslije toga ulazi se u minsko polje, u radne staze i radi se. Kao što sam rekao, za ove momke koji rade u minskom polju rat još uvijek nije prestao s obzirom na posao koji radimo. Do sada, hvala Bogu, nismo imali situacija da je neko od deminera povrijeđen, ali redovno provodimo vježbe, da demineri znaju kakva je njihova obaveza i spremnost u slučaju nesreće – ističe Bužo.
