Evropa bez granica. Tako bi se najlakše moglo opisati najvažnije dostignuće Evropske uniji – Šengen zona.
Iako ulazak u Evropsku uniju ne znači ulazak u Šengen, to je, ipak, jedan od najbitnijih uslova da bi država ušla u jedinstveni evropski prostor bez granica. Biti članica Šengen zone znači da države unutar te zajednice nemaju granica i da je slobodan protok ljudi i roba.
Zašto je takav sistem dobar najbolje znaju turisti koji bez pasoša i graničnih kontrola putuju iz jedne u drugu državu, ali i privrednici kojima je Šengen olakšao rad.
Lazar Đorem, vlasnik ugostiteljskog objekta u Pragu „Luka Lu“, za Buku kaže kako nakon ulaska Češke u Šengen imaju više gostiju.
„Jer je putovanje iz drugih zemalja koje su isto člancice mnogo lakše, samim tim mi imamo više gostiju. Prednost je i u oblasti zapošljavanja i pronalska radne snage jer je nama mnogo jednostavnije i mnogo je lakši proces zapošljavanja radnika koji imaju EU papire“, objašnjava Đorem.
Češka je 2007. ušla u Šengen, tri godine nakon pristupanja u EU, a od tada je Češka ekonomija procvjetala. Čak 75% biznismena je potvrdilo da su njihovi biznisi imali koristi od članstva u zajednici.
Osim ugostiteljstva, porodica Đorem bavi se i uvozom vina. Iako i BiH i Crna Gora imaju kvalitetna vina, ona uopšte nisu konkurentna, jer je procedura mnogo komplikovanija s obzirom da ove dvije države nisu članice Šengena.
„Države koje su članica kao npr. Hrvatska su konkurentnije. Jako je jednostavno i što se tiče birokratije i cijelog tog pogleda, jer ima puno manje papirologije, telefoniranja, lakše je i po pitanju transporta, granica… sve je to vrlo jednostavnije. Zemlje koje su članice imaju puno bolju komunikaciju i zajednički sistem kontrole. Ako naručimo vino iz Hrvatske, ono je za sedam dana kod nas. Ako naručimo iz BiH ili Crne Gore, treba nam mjesec i po dana zbog svih procedura“, govori Đorem.
I Saša Kisić, vlasnik turističke agencije Akvaris, koji 30 godina živi u Češkoj, kaže kako je Šengen zona poboljšala njegovo poslovanje, više je turista, a samim tim je i bolja zarada. Sjeća se da su velike evropske firme prije ulaska u zonu zajedničkog prostora odlučile kupiti veliki broj čeških kompanija.
„Jednostavno, prolazak robe i ljudi bez ograničenja i kontrola je u svakom slučaju najveći bonus“, govori Kisić o prednostima Šengena.
Vjeruje da bi i BiH ulaskom u Šengen mogla dobiti puno, te da bi privukla puno veći broj turista i investitora.
„Samo pojednostavljivanje kretanja robe i ljudi je velika stvar. Ja sam prije godinu otvorio malu vinoteku. Radi se o francuskim, talijanskim i španjolskim vinima, koja nabavljam direktno od proizvođača. Imam mnogo interesa da uvozim naša vina, jer znam da u Hercegovini imaju izvanredna vina, probao sam ih puno. Bio bi to vrlo zanimljiv proizvod na tržištu“, kaže nam Kisić.
No, od te ideje, makar za sada, mora odustati, jer je to vrlo komplikovano. BiH je i dalje van EU i Šengena, pa je nabavka robe vrlo komplikovan i dug proces. Volje za uvozom bh. robe i te kako ima, ali manjka opcija.
„Problem su granice. Kad bih uvozio bilo šta iz BiH, to se mora cariniti, znači, diže se cijena, čitava procedura je komplikovanija i drugačija. A ja odem u Italiju, doveze se kombi ili kamion, naravno, prijavi se ovdje na carini, da se faktura, porez mogu da platim ovdje, mogu tamo, i to je to. Dakle, sve je pojednostavljeno“, pojašnjava Kisić.
Sloboda kretanja unutar zone dovela je do činjenice da milioni ljudi svakodnevno putuju iz jedne u drugu državu radi posla, pa tako 1,7 miliona ljudi živi u jednoj, a radi u drugoj državi EU.
Građani EU u drugoj državi turistički mogu boraviti tri mjeseca, a ako se zaposle u toj državi imaju ista prava kao državljani te članice EU. Privrednici imaju pravo otvarati firme u drugim državama članicama, a studenti mogu studirati u bilo kojoj zemlji članici.
“Najveća korist Schengena je u tome što je ohrabrio sve više ljudi da putuju i kompanijama da ostvare prekograničnu saradnju, te na taj način je doprinio jačanju jedinstvenog tržišta EU, jer je lakše putovati. Kroz Schengen se promoviše biznis i pomaže ekonomiji da ojača, budući da je naša ekonomija ovisna o vanjskoj trgovini, stoga svaki korak koji nam omogućava i olakšava vanjsku trgovinu pomaže razvoju naše ekonomije. Tako da s ove tačke gledišta, Schengen je ekonomski koristan za zemlje kao što je Češka Republika, posebno s aspekta značaja vanjske trgovine”, pojašnjava za Buku prednosti Šengena Lukas Kovanda, glavni ekonomista u češkoj Trinity Bank.
Iako ima puno više prednosti i ovaj, kao i svaki drugi projekat ima i svoje izazove. Migrantska kriza jedan je od izazova, pa je samo 2015. zabilježeno skoro dva miliona nezakonitih ulazaka u EU. Osim sigurnosnog izazova, to je za neke članice stvorilo i dodatne troškove. Šengen se može suspendovati samo u određenim situacijama, kao što je to bilo tokom pandemije.
„Mislim da svaka zemlja koja je dio Schengena ojača zahvaljujuci zoni, ali svakako da neke zemlje nemaju samo korist od ove zone nego i troškove, na primjer troškovi koji su se pojavili tokom migracijske krize 2015. i 2016. godine. Tada su mnogi migranti došli u EU i za neke zemlje je bilo teško da ih integriše u svoje tržište rada”, pojašnjava Kovanda.
Taj proces još traje u nekim zemljama poput Njemačke, Italije, Grčke, gdje postoji veliki problem sa migrantima na samoj granici Schengena.
“Također, sa političkog aspekta postojao je problem da se pojasni općoj populaciji činjenica da, kada migranti uđu u Schengen zonu, slobodni su kretati se između različitih zemalja članica. To je politička cijena Schengen zone. Političari trebaju biti oprezni kad javno govore o dobrobitima Schengen zone kao i o mogućim nedostacima, problemima i izazovima, te na koji način ih je moguće rješavati”, pojašnjava Kovanda u razgovoru za Buku.
Šengen je mnogim svojim članicama, poput Češke, pomogao da povećaju BDP, izvoz, ali i kvalitet života svojih građana. Ulaskom u prostor bez granica, Bosna i Hercegovina mogla bi doživjeti ekonomski procvat, jer bi bh. proizvodi za samo nekoliko dana mogli biti na policama trgovina i na meniju ugostiteljskih objekata, piše BUKA.
