Sve je lakši odgovor na pitanje da li iskihati novac za Jadran ili dati priliku atrakcijama u Bosni i Hercegovini? Naši zapadni susjedi okreću se jeftinijoj opciji
Nekada je Jadransko more svima bilo sinonim za ljetovanje. Ipak, iz godine u godinu, ovaj užitak postaje sve teže priuštiv. Ne samo državljanima Bosne i Hercegovine. Prema nedavnoj analizi statističkog ureda Evropske unije – Eurostata, 42 posto Hrvata nema dovoljno novca za putovanje na godišnji odmor. Pozitivna strana svega ovoga je procvat turizma u Bosni i Hercegovini.
NAŠE GONDOLE
Uz konstantno veliki broj stranih turista u našoj zemlji, posebno onih iz istočnih zemalja, veliki broj naših zapadnih susjeda sve češće bira Bosnu i Hercegovinu kao alternativu ljetovanju na Jadranskom moru. Jeftinije je, a ponude ne manjka.
Interesantno je da se kao najzanimljivije ljetne destinacije izdvajaju Banja Luka i Tuzla, koje su mnogo bliže Slavoniji od hrvatske obale.
Kada je riječ o Banjoj Luci, turisti iz Hrvatske na godišnjem nivou ostvare oko 5.500 dolazaka i 8.500 noćenja, što čini oko 10 posto ukupnog prometa.
Branka Branković, savjetnica za odnose sa javnošću Turističke organizacije Banje Luke, ističe da zvanična statistika prati samo smještajne kapacitete poput hotela, motela i pansiona, dok apartmani, kuće za odmor i sobe za iznajmljivanje nisu dio statističkog obračuna. Dan u privatnom smještaju moguće je naći već za 20 eura.
Kada je riječ o dostupnosti turistima iz Hrvatske, vrijedi napomenuti da je Banja Luka izuzetno blizu i Zagrebu. Branković ističe da je i putna komunikacija jako dobra. A cijene užitaka u Banjoj Luci su nešto što će vjerovatno donijeti veliku prevagu svakome ko se dvoumi da li iskihati novac za Jadran ili dati priliku atrakcijama u Bosni i Hercegovini.
– Cijene su daleko priuštivije nego u Hrvatskoj, posebno tokom ljetne sezone, kada one rastu i po deset puta. Recimo, jedan dobar ručak za četvero u Banjoj Luci košta oko 70 eura, a da gosti budu baš zadovoljni. U Hrvatskoj će to platiti daleko više, navodi Branković.
Kada je riječ o samoj ponudi i atrakcijama, iako je Banja Luka grad kontinentalnog turizma, jedinstvena je po tome što u samom centru nudi adrenalinski i avanturistički turizam, upravo zbog rijeke Vrbas, na kojoj je održano i svjetsko prvenstvo u raftingu.
– Ljudi koji se odreknu mora, glisera i sličnih avantura, mogu imati itekakav adrenalin na Vrbasu, u kanjonu Tijesno, vožnjom rafting-čamcima. Ako žale za pedalinom, mogu koristiti dajak čamce, koji su svojevrsni simbol Banje Luke. Nešto poput gondola u Veneciji. A domaća riba iz Vrbasa je također nešto što može biti itekako interesantno turistima, a može biti barem tri do četiri puta jeftinije u odnosu na neke turističke destinacije na Jadranu. Prema tome, gosti mogu imati zaista uzbudljivu avanturu u Banjoj Luci, ističe Branković.
Sa druge strane, oni koji bi ipak kupališta zamijenili kupalištima, zaputit će se u Tuzlu.
Amra Jaganjac, direktorica Turističke zajednice Grada Tuzla, ističe kako je povećan interes organiziranih putovanja. Putničke agencije u svojim redovnim ponudama imaju posjete Panonskim jezerima, kako jednodnevne, tako i u formi ljetovanja.
Kada je riječ o gostima iz Hrvatske, najviše ih stiže iz gradova širom Slavonije.
– To su nam dragi gosti, koji se iz godine u godinu vraćaju na Panonska jezera. Ono što dobijamo od njih kao povratne informacije, naročito ove godine, jeste to da dosta njih sebi ne može priuštiti godišnji odmor na Jadranu. Svi oni su mahom krenuli sa jednodnevnim posjetama Pannonici, ali onda taj boravak produže. Sada već dosta njih bira Pannonicu za ljetni godišnji odmor. Jadransko more im je nedostupno i preskupo, pojašnjava Jaganjac.
ZABAVE NE MANJKA
Ovo zaista ide u prilog Turističkoj zajednici grada Tuzle, ali pred nju stavlja i novi izazov, nastaviti unapređivati turističku ponudu, obogaćivati sadržaj koji je gostima dostupan i izvan kapija Panonskih jezera.
– Trudimo se da i kulturno-zabavna ponuda grada, kroz manifestacije, festivale, koncertne aktivnosti i druge zabavne sadržaje, bude što bogatija. U tome nam umnogome pomažu ugostitelji i drugi privatni poduzetnici koji se bave organizacijom događaja, navodi Jaganjac, piše Oslobođenje.
