Svjetski fond za prirodu (WWF) upozorio je na opasnost od nestanka Hutovog blata u južnom dijelu BiH zbog toga što je jedna od najpoznatijih močvara u ovome dijelu Europe izgubila polovicu dotoka vode zbog izgradnje hidroelektrana u slivu rijeke Trebišnjice na području bh. entiteta RS.
Povodom Svjetskoga dana hrane predstavnici programa WWF Adria su ukazali na važnost očuvanje resursa voda, upozoravajući na stanje ovoga zaštićenog područja s registrirane 163 vrste ptica, 630 biljnih vrsta te bogatim ribljim fondom u pet jezera.
Naveli su kako je Hutovo blato “pod pritiskom razvoja mreže hidroelektrana izgubilo preko 50 posto voda koje su kroz različite izvore punile močvaru”.
Vlasti RS posljednjih su godina intenzivirale radove na projektu Gornjih horizonata koji su započele vlasti u bivšoj Jugoslaviji 60-ih godina prošloga stoljeća, čiji je cilj preusmjeriti vode iz rijeke Trebišnjice prema sedam hidroelektrana kako bi proizvodile električnu energiju.
Godinama se upozorava kako preusmjeravanje voda ima negativan utjecaj ne samo na Hutovo blato nego i na cijeli južni dio sliva rijeke Neretve i njenih pritoka.
Nositelj projekta WWF Adria ukazuje kako je od presudnoga značaja očuvati Hutovo blato.
“Obnovom Hutovog blata doprinosimo borbi protiv klimatskih promjena, čuvamo jedinstvenu bioraznolikost BiH, kao i najvažniji ljudski resurs – vodu”, ukazali su.
Park prirode Hutovo blato je 2000. godine upisan u ramsarski popis međunarodno važnih vlažnih staništa pri UNESCO-u. Zajedno sa 150 močvarnih staništa u svijetu, od posebnog je značaja za cjelokupno čovječanstvo.
Ramsarska konvencija, Konvencija o vlažnim područjima od međunarodnog značaja, naročito staništa ptica močvarica, donesena je 2. februara 1971. godine, kada su u iranskom crnomorskom mjestu Ramsaru predstavnici 18 zemalja prihvatili tekst dogovora o zaštiti i očuvanju vlažnih područja, piše Radio Sarajevo.
