Svjet u kojem živimo je postao globalno selo zahvaljujući
internetu. Iz industrijskog prešli smo u digitalno doba u kojem je sve dostupno
u samo jednom kliku. Internet je uveliko doprinio i promjeni poslovnih modela,
a informacije su postale najskuplja “roba”.
“Internet je doveo do velikih promjena u poslovnim
modelima biznisa širom svijeta, uključujući i biznise u BiH. Možemo reći da
živimo u digitalnom dobu koje ima veliki uticaj i na stranu ponude i na stranu
potražnje”, rekao je za Akta.ba prof. dr Almir Peštek, redovni
profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.
Zahvaljujući internetu došlo je do promjena i u načinu
ponašanja potrošača. Današnji kupci dobro su informisani i imaju velike
mogućnosti izbora.
“Generacije kao što su Millenials ili posebno Generacija
Z, koja se može smatrati digital native generacijom, imaju drugačije potrebe i
očekivanja nego generacije prije njih, što je i normalan proces evolucije
potreba i tržišta. Kupci danas imaju globalnu orijentaciju i dobro su
informisani, a može se reći i da, u pravom smislu riječi, imaju moć i mogućnost
izbora. Sve je to uticalo i na biznise, tako da se može reći da je novi
narativ, ali i imperativ, u savremenom poslovnom okruženju digitalna
transformacija poslovanja i orijentacija na budućnost”, smatra
profesor Peštek.
Sve je dostupno na jedan klik
Internet je nepresušni izvor podataka. Zahvaljujući
globalnoj dostupnosti svaki pojedinac može u tančine da istraži oblast koja ga
zanima.
“Nesumnjivo, internet strukturalno omogućava prostor,
uvećava opcije, mijenja tok komuniciranja, informisanja i razmišljanja.
Internet je postao ”akumulator” i najveća baza podataka u istoriji ljudskog
roda, ono što se samo preobličava te daje šansu da se mijenjaju i svi on koji
mu pristupe, pogledom ili klikom”, pojasnio je komunikolog Velibor
Savčić.
U digitalnom savremenom svijetu sve je bazirano na
informacija pa tako i ekonomija. Biznisi se moraju nadograđivati i razvijati u
skladu sa novim tehnologijama da bi mogli opstati na tržištu.
“Živimo u vremenu platformi i aplikacija – Facebook,
Booking, EBay, Airbnb, Uber, Amazon, i drugih. Tradicionalni poslovni modeli se
nadograđuju, mijenjaju ili nestaju zahvaljući tehnologiji. Savremena ekonomija
je digitalna ekonomija i ona je bazirana na znanju i informacijama. Dok nestaju
neki tradicionalni biznisi, javljaju se mnogi novi biznisi, poslovni modeli i
otvaraju se nove mogućnosti za poslovanje. Dakle, biznisi moraju uraditi
reinžinjering i optimizaciju poslovnih procesa u cilju očuvanja ili razvoja
konkurentnosti i postati dio digitalnog ekosistema. Biznisi koji su na vrijeme
investirali u proces transformacije vjerovatnije je da će bilježiti veći rast
prihoda u odnosu na biznise koji to nisu učinili.”, pojašnjava
profesor Almir.
Sve više je onih koji su shvatili potencijal interneta u
poslovanju kao što su oglašivačke kompanije, ali i pojedinci. Internet je
omogućio i “malom čovjeku” da izađe iz kutije i pokrene
vlastiti biznis.
“Kako interent postaje najzastupljenije komunikativno,
a to znači i poslovno područje, valja što prije shvatiti kako igra funkcioniše
i stvar okrenuti u svoju korist, ali ne na štetu drugih. Velika je vjerovatnoća
da će u ovom trenutku najzastupljenije društvene mreže kao što su facebooki
instagram u narednih desetak godina postati isključivo biznis platforme, a da
će za opušteniju, svakodnevnu i nebiznis priču biti rezervisane drugačije
platforme, koje već postoje, ali za koje 90% korisnika ne zna”, smatra
Savčić.
Prednosti internet poslovanja
Biznisi mogu digitalizovati neke od aktivnosti, neke procese unutar biznisa ili cijeli lanac vrijednosti.
“Internet se može koristiti npr. za promociju, prodaju, razvoj odnosa sa kupcima, istraživanja, itd. Važno je primjetiti da se posljednjih godina bilježi stalni rast ulaganja u digitalni marketing, posebno u display i mobilno oglašavanje”, rekao je Peštek.
Mnogo je prednosti interneta u poslovanju, a to su prije svega globalni pristup, dostupnost, lakoća u poslovanju, niži troškovi, povećanje efikasnosti i doseg kupca, mogućnost prikupljanja velikog broja podataka najčešće putem takozvanih cookies i brzina djelovanja.
“Dovoljno je spomenuti npr. elektronsku trgovinu, digitalni marketing i društvene medije, web streaming alate, mobilne aplikacije, pametne uređaje, e-learning, itd. S druge strane došlo je do intenzivnije konkurencije na tržištima. Inovacija je postala novi imperativ u poslovanju, s tim da inovacija nije samo inovacija proizvoda, nego i inovacija procesa, organizacije ili marketinga”, kazao je profesor.
Internet je malim biznisima dao mogućnost globalnog poslovanja i konkurentnosti na globalom tržištu. Tako na primjer tarhanu, vodu ili papuče iz BiH možete kupiti i u SAD-u. Također, sve je više startup-a koji se pokreću kako u svijetu tako i u našoj državi i donose promjene na globalnoj poslovnoj pozornici.
“Ono što je interesantno da i mali, digitalni, biznisi mogu postati game changers i mogu unijeti promjene u djelovanje cijelog sektora kao što su to npr. Spotify, Uber ili Airbnb. Tehnologije kao što su vještačka inteligencija, proširena ili virtuelna realnost, mobilni uređaji, cloud tehnologije, Internet of Things, big data i druge su svugdje oko nas i imaju veliki uticaj na poslovanje, a vremenom će imati i još veći značaj”, ističe profesor Peštek.
Pandemija i online poslovanje
Pandemija korona virusa je poljuljala čak i globalne divove, ali sa druge strane povećala je značaj tehnologija, a i interneta.
“Došlo je do tzv. rapidnih inovacija u mnogim poslovnim sektorima i značajno je ubrzan proces digitalne transformacije poslovanja, što je bio slučaj i u BiH. Između ostalog, posebno je tokom pandemije porastao značaj elektronske trgovine, digitalnog oglašavanja, korištenja streaming alata i korištenja društvenih medija.”, kazao je Almir.
Za primjer možemo uzeti turizam koji je jedan od sektora na koji je pandemija ostavila najveće posljedice.
“Turizam se može smatrati digitalnom industrijom i zahvaljujući informacionim i komunikacionim tehnologijama, a posebno Interneta, došlo je do transformacije lanca vrijednosti i digitalne transformacije. Tradicionalni poslovni modeli u turizmu su i prije pandemije uglavnom transformisani u digitalne. Turistički biznisi koji ne ulažu u digitalizaciju ili ne prelaze na online poslovanje će vremenom nestajati. Dovoljno je spomenuti nestanak sa tržišta najstarije turističke agencije Thomas Cook u 2019.godini. U savremenom turizmu je izuzetno visok značaj online travel agents, korisnički generisanih sadržaja, društvenih medija, mobilnih aplikacija, reviews, itd. Tokom, a i nakon pandemije, digitalni alati u turizmu imaju i imaće još veći značaj za privlačenje pažnje turista, promociju i prodaju zbog povećane konkurencije”, pojasnio je profesor.
Ključ dobrog poslovanja ostaje u strategiji
Za digitalnu transformaciju poslovanja nisu dovoljne samo savremene tehnologije. Kao i u tradicionalnom biznisu ključ je u strategiji.
“Nije više pitanje da li se trebamo orijentisati ka digitalnim tehnologijama, nego kada i kako ćemo početi sa primjenom tehnologija. Ne postoje univerzalna rješenja i svaki biznis treba pronaći svoj put. Važno je istaći da digitalna transformacija ne počinje sa tehnologijom nego sa ukupnom poslovnom strategijom. Posjedovanje web stranice, profila na društvenim medijima, mobilne aplikacije ili web trgovine ne znači da ste nužno digitalno transformisan biznis i da ćete biti uspješni. To su potrebni, ali ne i dovoljni razlozi za uspjeh. Kao i u tradicionalnom biznisu potrebno je znati šta se želi postići, a i kako doći do toga. U suprotnom možemo govoriti o digitalnoj improvizaciji i kratkoročnoj orijentaciji”, pojašnjava Peštek.
Nemoguće je izvagati dobre i loše strane koje je internet donio poslovanju, ali i društvu. Ipak neminovno je da sve zavisi od pojedinca. Podaci o tome da ljudi u svijetu mjesečno provedu približno 700 milijardi minuta na nekoj društvenoj mreži, ili da se dnevno objavi 95 miliona fotografija, nekome vjerovatno ne predstavlja ništa, a u suštini to nam govori koliko se mjenja naše društvo.
“Dobra strana ove mreže svakako je prostor koji omogućava slobodu komuniciranja, brži protok informacija, saznavanje nečeg novog, što, na primjer, u klasičnom institucionalnom okviru ne možemo dobiti, prostor za kreativnost, humanitarne akcije, i slično, s druge strane, prisutna je sve frekventnija frenetičnost, nekreativna buka, zastupljene su zlonamjernosti poput flejmovanja (flaming), banovanja (banning), shitstorm (i craptflood) zasipanje blogova i foruma gomilom uvredljivog materijala, objavljivanje kompromitujućih fotografija. Ugrožena je privatnost, odnosno, podaci koje ostavljamo na interentu postaju meta raznim hakerima, ali i tu postoji opcija kojom se donekle možemo zaštititi, kao što je anonimiziranje podataka. Ni hakeri ne igraju samo lošu ulogu, njihove tehnike katkad mogu pomoći u suprotstavljanju onima koji nastoje da ovladaju svakim prostorom i da svaku mogućnost pretvore u ličnu korist i alatku da zavladaju svijetom. Zaista, sve ovisi o načinu upotrebe i cilju.”, zaključio je komunikolog Velibor Savčić.
Internet i tehnologije nam nude nebrojno mnogo mogućnosti za napredak i prosperitet. Hoćemo li i kako koristititi te mogućnosti na nama je da procjenimo. Jedno je sigurno ako google ne zna ništa o vašoj kompaniji, a niste na facebooku onda vaša kompanija ne postoji!
zosradio.ba/Akta
