Zaključno sa 31. augustom ove godine, na listama čekanja Fonda solidarnosti, nalazi se 1.299 pacijenata po lijeku, a stvarni broj po JMB pacijenata može biti niži od 1.299 jer jedan pacijent može biti na listi čekanja za dva ili više lijeka, a lista čekanja je formirana prema broju pacijenata na svakom lijeku, odgovorili su Faktoru iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (ZZORK FBiH).
Dodaju da u ovom trenutku nemaju evidenciju pacijenata na listi čekanja po kantonima jer se, kako navode, oboljeli evidentiraju po zdravstvenim ustanovama.
Vlasti u Kantonu Sarajevo odlučili su pomoći onkološkim pacijentima iz ovog kantona, koji se nalaze na listi čekanja za propisane terapije, na način da će Zavod zdravstvenog osiguranja KS do kraja godine izdvojiti pet miliona KM za lijekove. Na pitanje šta će biti sa onkološkim pacijentima sa listi čekanja iz drugih kantona u FBiH, da li će sada za njihove terapije biti više novca, iz Federalnog zavoda odgovaraju da još nisu upoznati sa detaljima finansiranja onkoloških pacijenata iz KS od kantonalnog zavoda, ali da se osiguravanjem više sredstava, liste čekanja zasigurno smanjuju.
Međutim, kako dodaju iz ZZOR FBiH, mora se imati u vidu da je broj oboljelih od onkoloških bolesti u permanentnom porastu i da je potrebno svake godine izdvajati sve više sredstava.
– Napominjemo da se Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH najvećim dijelom finansira iz doprinosa otprilike 80 posto, a iz budžeta FBiH otprilike 20 posto. U nadležnosti ovog zavoda su, osim osiguravanja nabavke više od 183 lijeka za liječenje oboljelih od: onkoloških bolesti, multiple skleroze, Chronove bolesti, ulceroznog kolitisa, HIV-a, tuberkuloze, i dr. bolesti, od ove godine i nabavka lijekova za oboljele od mišićne distrofije i cistične fibroze za koje je Zavod do sada izdvojio više od 3,2 miliona KM, a do kraja godine se procjenjuje da će troškovi iznositi šest miliona maraka. Također, za više od 14.000 onkoloških pacijenta osigurava se terapija i za desetke hiljada pacijenata medicinske usluge poput dijalize, transplantacije, kardiovaskularnih, neurohirurških, ortopedskih i drugih zahvata – navode iz Federalnog zavoda.
Naglašavaju da ZZOR FBiH poduzima aktivnosti koje su u njegovoj nadležnosti kako bi omogućio sve lijekove i medicinske usluge iz svoje nadležnosti.
– U 2023 godini Fond zdravstvenog osiguranja entiteta RS, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH i Fond zdravstvenog osiguranja Brčko distrikta BiH ponovo su podnijeli inicijativu za ukidanje / smanjenje PDV-a na lijekove i medicinska sredstva ili da se prilikom raspodjele prihoda od indirektnih poreza, po osnovu naplaćenog PDV-a na lijekove i medicinska sredstva, ta sredstva namjenski usmjere na račune fondova zdravstvenih osiguranja za finansiranja zdravstvene zaštite osiguranih osoba.
Vijeća ministara BiH, na 37. sjednici održanoj 1. februara ove godine upoznalo se s inicijativom za ukidanje ili povrat PDV-a na lijekove i medicinska sredstva te s tim u vezi zadužili su Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH da razmotri predmetnu inicijativu i njenu provodivost te o poduzetom izvjesti Vijeće ministara BiH.
S obzirom na to da se radi o sredstvima koji na godišnjem nivou u iznose više od 260 miliona KM plaćenog PDV-a na nivou cjelokupnog zdravstva u BiH, te činjenicu da većina zdravstvenih ustanova i zavoda zdravstvenog osiguranja nije u mogućnosti osigurati dodatna sredstva iz drugih izvora (trošarine na duhan, alkohol i dr.), povećani troškovi poslovanja uzrokovani i visinom troškova po osnovu PDV-a dovode zdravstvene ustanove i zavode zdravstvenog osiguranja u neravnopravan položaj u odnosu na sve ostale privredne subjekte koji su u sistemu PDV-a – pojasnili su iz ZZOR FBiH.
Na naš upit – koliko je novca godišnje potrebno kako ne bi postojale liste čekanja onkoloških, ali i svih drugih pacijenata za terapije, iz Federalnog zavoda navode kako je broj pacijenata na listama čekanja promjenjiv iz dana u dan, te da trenutni pokazatelji govore da je za liječenje postojećeg broja oboljelih potrebno otprilike sedam miliona KM mjesečno”.
Izvor: Faktor
