Privrednici u Bosni i Hercegovini plaćaju više od 3000 različitih nameta od kojih su neki na općinskom nivou, neki na kantonalnom nivou, a neki na nivou entiteta, Brčko distrikta te same države, rekao je za Radiosarajevo.ba Mladen Pandurević direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH.
“Svi poslodavci ne plaćaju sve pobrojane obaveze ali ako ćemo govoriti o nivou Federacije BiH, tu postoji između 700 i 800 parafiskalnih nameta”, dodao je on.
Broj nameta nije jedini problem, jer postoji i neusklađenost naziva i kriterija te načina obračuna pojedinih parafiskalnih obaveza.
Naime, neke općine određuju, naprimjer, komunalne takse po zonama i vrstama djelatnosti. Neke nemaju zone, ali imaju podjelu prema djelatnosti i tu ima razlike. U većini općina najveća taksa je za djelatnost igara na sreću, iako ima općina u kojima je najveća taksa za proizvodnu djelatnost i to za proizvodnju iz obnovljivih izvora energije.
“Ovoliki broj parafiskalnih nameta ima zasigurno negativan uticaj jer je to jedno nevidljivo opterećenje koje znatno utiče na smanjenu konkuretnost domaće privrede na evropskoj i svjetskoj utkamici”, govori za Radiosarajevo.ba Pandurević.
U Ministarstvu finasija FBiH u proteklom periodu su radili na Registru parafiskalnih nameta.
“Mi smo u Ministarstvu finasija FBiH u saradnji sa USAID-om uradili Registar parafiskalnih nameta, te dorađujemo aplikaciju pomoću koje bi se dopunjavali parafiskalni nameti od strane samih poslodavaca, općinskih administracija i kantonalnih resornih ministarstava. Kada dobijemo cjelokupnu brojku parafiskalnih nameta koji su prisutni u BiH, onda ćemo krenuti u projekat izrade zakona pomoću kojeg ćemo utvrditi pravila i načine uvođenja, odnosno onemogućavanja uvođenja novih parafiskalnih nameta“, objašnjava za Radiosarajevo.ba pomoćnik federalne ministrice finansija za poreznu politiku i javne prihode Hajrudin Hadžimehanović.
Međutim, u razgovoru za Radiosarajevo.ba Hadžimehanović tvrdi da brojka koja se spominje o broju parafiskalnih nameta nije tačna.
“Kada se izvrši ažuriranje Registra parafiskalnih nameta, čiji je proces u toku, tek tada ćemo imati tačan podatak o cjelokupnom broju nameta”, dodao je on.
Prema njegovim riječima, ovaj registar će poslužiti poduzetnicima i fizičkim licima da u svakom trenutku mogu provjeriti koje parafiskalne namete trebaju plaćati prilikom poduzimanja određenih aktivnosti.
Mladen Pandurević direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH u svom razgovoru za Radiosarajevo.ba je istako kako su iz ovoga udruženja upravo uputili pismo prema premijeru Fadilu Novaliću u kojem traže sastanak gdje će prezentirati zahtjeve na osnovu kojih bi se pokušalo iznači rješenje koje bi dovelo do smanjenja broja parafiskalnih nameta.
“Prvi se odnosi na izmjenu Poslovnika o radu Vlade FBiH kojim tražimo da se uvede novo tijelo u kojem će biti predstavnici Vlade i poslodavaca i koji će ocjenjivati svaki zakon sa aspekta da li se uvode novi nameti i da li su oni opravdani. Također, tražimo da se naprave jedno neformalno koordinirajuće tijelo u kojem bi bili predstavnici Vlade FBiH i Udruženja poslodavaca koji će koordinirati rad na ukidanju nepotrebnih ili smanjenju onih parafiskalnih nameta koji su previsoki, uz zahtjev u kojem tražimo da se na nivou Federacije BiH donese zakon kojim će se utvrditi kriteriji i način donošenja budućih parafiskalnih nameta”, zaključio je za Radiosarajevo.ba Mladen Pandurević.
Donosimo pregled najupečatljivijih taksi i naknada za građane i pravna lica
Posebna naknada za okoliš za fizička lica pri registraciji motornih vozila – plaća se prilikom registracije vozila i to: automobili 15 KM, autobusi 60 KM, teretni automobili 90 KM, kombinirani automobili 30 KM, mopedi 6 KM, motocikli 10 KM
Posebna naknada za okoliš za fizička lica pri registraciji motornih vozila- Obračunava se i plaća jednom godišnje prilikom registracije vozila i to: osobni automobili 15 KM, autobusi 60 KM, teretni automobili 90 KM, kombinirani automobili 30 KM, mopedi šest KM, motocikli 10 KM, radni strojevi 25 KM, radna vozila 30 KM, traktori 10 KM.
Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća gdje je osnovica zbirni iznos neto plaća, 15 posto federalni budžet, 25 posto budžet kantona 60 posto općinski budžet. Naknada se plaća u visini 0,5 posto na zbirni iznos neto plaća svih zaposlenika. Naknadu obračunava i plaća poslodavac istovremeno sa isplatom neto plaća.
Takse za vjenčanja i druge civilne registracije (primjer Sarajevo): 50 KM radnim danima u općini izuzev srijede koja je besplatna, 100,00 KM nedeljom u zgradi Općine, 200,00 KM svim danim van zgrade Općine
Općinske komunalne takse – (primjer Sarajevo) za držanje muzike uživo u ugostiteljskm objektima dnevno se plaća taksa u iznosu od 100 KM.
Naknada za postupak legalizacije javnih površina i građevina , jednokratno, pet KM do 60 KM po kvadratu.
zosradio.ba/zenicablog.com
