Bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić poručio je kako ne pamti veći stres nego kada mora prognozirati maglu, jer je to samo po sebi pretežak i nezahvalan izazov. Naročito je to zato što od magle zavise brojni letovi i normalno funkcionisanje zračnog i cestovnog saobraćaja, dodao je Sladić za “Nova BH”.
Taoci ispod kotlinskog poklopca
– Da ne govorim koliko je apsurdna činjenica da 90 % države ima proljetne odlike, a manjina se nađu poput taoca ispod kotlinskog poklopca. Atmosfera nad našom zemljom je od kraja 2021. godine stabilna zahvaljujući utjecaju snažnog termobaričkog grebena, a u prizemlju je prostrano anticiklonalno polje, zbog čega u prizemnim slojevima atmosfere nema vjetra ili je vrlo slab.
Vrlo topao zrak po visini koji se pumpa iz sjeverne Afrike preko centralne Europe u sjeverozapadnoj visinskoj struji prema našim područjima i prisutnost anticiklone u ovo doba godine posljedično spušta, tj. gura fizikalno hladniji, gušći zrak u kotline pri čemu dolazi do pojave temperaturne inverzije. Sloj u ovom slučaju nad Sarajevskom kotlinom je od baze kotline debeo oko 300 metara (eksperiment urađen pri spuštanju s Bjelašnice – na oko 860 metara nadmorske visine), što je u podudarnosti i sa relevantnim tačkama,
npr. repetitor na Humu (cca. 820 metara nadmorske visine), a u podudarnosti je
i s onim što Skew-T dijagram crta.
Nakon što sam proteklih dva sata temeljno analizirao Skew-T dijagrame (razni modeli: ECMWF, ICON, GFS, WRF-ARW), izveo sam sljedeće zaključke:
Aerozagađenje neće značajnije popustiti prije srijede
1. Vjerovatno je da će nas magla i niska naoblaka pratiti Sarajevsko-zeničku kotlinu i sutra, gotovo sigurno do sredine dana, što bi značilo ili preusmjeravanje prvih letova (kako već protokol ide), prema Tuzli i drugim aerodromima, ili nažalost ponovo njihovo otkazivanje (bar do podneva). Razlog tome je što na Tuzlanskom aerodromu postoji prisutnost vjetra većeg od 2 m/s (7 km/h – vidljiv u desnom uglu dijagrama) u prizemnim slojevima atmosfere, koji ne dozvoljava tzv. radijacijsku maglu, odnosno maglu nastala dugovalnim
noćnim ohlađivanjem, za koju je potreban vrlo slab vjetar (manji od 1 m/s ili 3,6 km/h) i vedrina.
Statički stabilna atmosfera prisutna je ispod poklopca unutar sarajevske kotline kako se po vertikali ne miješaju slojevi zraka, jer nema bitnijih turbulencija. Iako je prisutna plitka inverzija na sjeveroistoku Bosne, ona je primjetna tek kroz nakupljeni smog, što je slučaj sa Tuzlom ovih dana.
2. U poslijepodnevnim satima ponedjeljka u Sarajevu vidljiv je po visini pritjecaj nešto svježijeg zraka po visini od oko 1,5 km (850 hPa), što bi trebalo donijeti slabljenje utjecaja temperature inverzije (vidljiv je kontinuiran pad temperature od prizemlja prema visini u 14Z terminu (15:00), a uz blagi pad zračnog pritiska sa trenutnih 1022 hPa na 1019 hPa i tendencijom daljnjeg slabljenja, prisutni čep bi trebao popuštati, pa bi i sloj bio plići.
Kako bi i razlika između tačke rosišta i temperature zraka bila veća, s te pozicije postoje uvjeti da se magla raskine. Iako je srednji vjetar vrlo slab, udari na pojedinim visokorezolucijskim izračunima bi išli iznad 2 m/s, što također ide u prilog dizanju magle.
Da zaključimo: prvi dio dana je otpisan. Doslovno. Drugi, pak, ulijeva koliko-toliko nadu. I čini se kako će je i raskinuti poslijepodne. I da, aerozagađenje ne bi značajnije popustilo prije srijede – naveo je Sladić za “Novu”.
zosradio.ba/avaz.ba
