Žene imaju sporiji metabolizam od muškaraca, zato teže
kontroliraju svoju težinu. Menopauza samo pogoršava stvari, još više
usporavajući ženski metabolizam.
Sve je to pogrešno, ako je suditi prema radu objavljenom u
četvrtak u časopisu Science. Koristeći podatke gotovo 6500 ljudi u dobi od 8
dana do 95 godina, istraživači su otkrili da postoje četiri različita životna
razdoblja što se tiče metabolizma. Također su otkrili da nema stvarnih razlika
između metaboličkih stopa muškaraca i žena nakon kontrole drugih čimbenika,
piše The New York Times.
Otkrića koja će vjerojatno preoblikovati znanost o
fiziologiji ljudi
Otkrića ovog istraživanja vjerojatno će preoblikovati
znanost o ljudskoj fiziologiji, a također bi mogla imati implikacije na
neke medicinske prakse, poput određivanja odgovarajućih doza lijekova za djecu
i starije osobe. “Ovo će biti u udžbenicima”, predvidjela je Leanne
Redman, fiziologinja za ravnotežu energije s biomedicinskog istraživačkog
instituta Pennington u Baton Rougeu, u američkoj saveznoj državi Louisiani.
Rozalyn Anderson, profesorica medicine na Sveučilištu
Wisconsin-Madison, koja proučava starenje, u jednom je intervjuu rekla da je
zadivljena otkrićima ove studije: “Morat ćemo revidirati neke svoje
ideje.” No, implikacije za javno zdravlje, prehranu i nutricionizam
zasad su ograničene.
“Mislim da studija ne otkriva ništa novo za pojedinca.
Kad je u pitanju povećanje tjelesne težine, problem je isti kao i dosad, ljudi
unose više kalorija nego što sagorijevaju”, rekao je dr. Samuel Klein,
ravnatelj Centra za ljudsku prehranu pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta
Washington u St. Louisu, koji nije bio uključen u studiju.
Ključna pitanja o promjenama metabolizma tijekom života
Metabolička istraživanja su skupa, pa je većina objavljenih
studija imala vrlo malo sudionika. No, glavni istraživač nove studije, Herman
Pontzer, evolucijski antropolog sa Sveučilišta Duke, rekao je da su se
sudionici projekta složili podijeliti svoje podatke. U istraživanju ima više od
80 koautora. Kombinirajući podatke iz nekoliko laboratorija prikupljene tijekom
40 godina, autori su imali dovoljno informacija za postavljanje općih pitanja o
promjenama metabolizma tijekom života.
Svi istraživački centri uključeni u projekt proučavali su
metaboličke stope metodom koja se smatra zlatnim standardom – dvostruko
označenom vodom. To uključuje mjerenje potrošenih kalorija praćenjem količine
ugljikova dioksida koji osoba izdahne tijekom dnevnih aktivnosti.
Istraživači su također imali podatke o visini i težini sudionika i postotak
tjelesne masti, što im je omogućilo da shvate temeljne stope metabolizma.
Naravno, manja osoba će sagorjeti manje kalorija od veće osobe, no s obzirom na
veličinu i postotak masti, autori su se pitali jesu li im i metabolizmi bili
drugačiji.
“Nismo dobro razumjeli kako veličina tijela utječe na
metabolizam ili kako starenje utječe na metabolizam. Ovo su temeljne stvari, za
koje se mislilo da su riješene prije 100 godina”, rekao je dr. Pontzer.
U središtu njihovih otkrića bilo je to da se metabolizam
svih ljudi razlikuje u četiri različite faze života:
– u djetinjstvu, do prvog rođendana, sagorijevanje kalorija
je na vrhuncu i ubrzava se sve dok ne bude 50 posto iznad stope u odraslih
– od prve do 20. godine metabolizam se postupno usporava po
stopi od tri posto godišnje
– od 20. do 60. godine metabolizam je stabilan
– nakon 60. godine opada po stopi od 0.7 posto godišnje.
Ne postoji stalna stopa potrošnje energije po kilogramu
Nakon što su istraživači kontrolirali veličinu tijela i
količinu mišića koje ljudi imaju, nisu otkrili nikakve razlike između
muškaraca i žena. Kao što se moglo očekivati, iako metabolički obrasci vrijede
za populaciju, pojedinci se razlikuju. Neki imaju stope metabolizma 25 posto
ispod prosjeka za svoju dob, a drugi imaju stope 25 posto veće od očekivanih.
Ali te iznimke ne mijenjaju opći obrazac, odražen u grafikonima koji pokazuju
putanju metaboličkih stopa tijekom godina.
Četiri razdoblja metaboličkog života prikazana u ovom radu
pokazuju da ne postoji stalna stopa potrošnje energije po kilogramu, istaknuo
je dr. Redman. Stopa ovisi o dobi. To je u suprotnosti s dugogodišnjim
pretpostavkama u znanosti o prehrani. Putanja metabolizma tijekom života i
pojedinci koji se izdvajaju otvorit će brojna istraživačka pitanja. Na primjer,
koje su karakteristike ljudi čiji je metabolizam veći ili niži od
očekivanog te postoji li veza s pretilošću?
Najveće iznenađenje studije – metabolizam dojenčadi
Jedan od nalaza koji je dr. Pontzera najviše iznenadio bio
je metabolizam dojenčadi. Očekivao je, primjerice, da će novorođenče imati
iznimno visoke metaboličke stope. Uostalom, opće je pravilo u biologiji da
manje životinje brže sagorijevaju kalorije od većih. Umjesto toga, rekao je dr.
Pontzer za The New York Times, u prvom mjesecu dojenčad ima istu brzinu
metabolizma kao i njihove majke. No, ubrzo nakon rođenja djeteta nešto se
pokreće i brzina metabolizma raste.
Očekivalo se također da će se metabolizam odraslih početi
usporavati u 40-im godinama ili početkom menopauze kod žena. No, to se
nije dogodilo. Usporavanje metabolizma koje počinje oko 60. godine rezultira
padom metabolizma za 20 posto do 95. godine.
Ljudi se temeljito mijenjaju u dobi od 60 godina
Dr. Klein rekao je da, iako ljudi u prosjeku dobivaju više
od pola kilograma godišnje tijekom odrasle dobi, to ne mogu pripisati
usporavanju metabolizma. Klein kaže da energetske potrebe srca, jetre, bubrega
i mozga čine 65 posto metabolizma u mirovanju, iako čine samo pet posto
tjelesne težine. Sporiji metabolizam nakon 60. godine, dodao je Klein, može
značiti da ključni organi funkcioniraju slabije kako ljudi stare. Možda je to
jedan od razloga što se kronične bolesti najčešće javljaju kod starijih osoba.
Čak bi i studenti mogli osjetiti učinke metaboličke promjene
oko 20. godine, rekao je dr. Klein: “Kad završe fakultet, sagorijevaju
manje kalorija nego na početku.” U dobi od 60 godina, koliko god
mladoliko izgledali, ljudi se temeljito mijenjaju.
“Postoji mit o dugotrajnoj mladosti. Biologija kaže
drukčije. U dobi od oko 60 godina stvari se počinju mijenjati. Postoji trenutak
kada stvari više nisu onakve kakve su bile”, zaključuje dr. Anderson za
The New York Times.
