Svjetski dan hepatitisa obilježava se svake godine 28. jula,
kako bi se povećala svijest o virusnom hepatitisu, upali jetre koja uzrokuje
niz zdravstvenih problema, uključujući rak jetre.
„HEPATITIS NE MOŽE ČEKATI!“ je slogan ovogodišnje kampanje
Svjetske zdravstvene organizacije (SZO-WHO) i Svjetskog saveza za hepatitis
(World Hepatitis Alliance), koja naglašava potrebu za ubrzanjem napora za
eliminaciju hepatitisa, koji su posebno usporeni tokom pandemije bolesti
COVID-19.
Pet glavnih sojeva
Postoji pet glavnih sojeva virusa hepatitisa – A, B, C, D i
E. Zajedno, hepatitis B i C su najčešći uzroci smrti, a 1,4 miliona života se
izgubi svake godine. Usred pandemije COVID-19, virusni hepatitis i dalje
oduzima hiljade života svakog dana.
Aktivnosti koje pridonose eliminaciji hepatitisa su
podizanje svijesti stanovništva, edukacija i informisanje, testiranje i
pravovremeno dijagnosticiranje, liječenje, ciljane prevencije koje se odnose na
rutinsko vakcinisanje protiv hepatitisa B, osiguranje kvalitete krvi i krvnih
derivata u sistemu zdravstvene zaštite, te prevencija rizičnog korištenja droga
(programi smanjenja štete), ističu iz INZ-a.
WHO poziva sve zemlje da zajedno rade na uklanjanju virusnog
hepatitisa kao prijetnje javnom zdravlju do 2030. godine. Sva novorođena djeca
trebaju se vakcinisati protiv hepatitisa B nakon rođenja, nakon čega slijede
najmanje dvije dodatne doze. Sve trudnice trebaju se rutinski testirati na
hepatitis B, HIV i sifilis i po potrebi se liječiti.
Svako bi trebao imati pristup uslugama sprječavanja,
testiranja i liječenja hepatitisa, uključujući ljude koji ubrizgavaju drogu,
ljude u zatvorima, migrante i drugu vrlo pogođenu populaciju. Pravodobnim
testiranjem i liječenjem virusnog hepatitisa može spriječiti rak jetre i druge
teške bolesti jetre. Usluge prevencije i brige za hepatitis – poput imunizacije
novorođenčadi, usluge smanjenja štete i kontinuirano liječenje kroničnog
hepatitisa B – ključne su čak i tokom pandemije.
Virusni hepatitis je osmi (8.) najveći svjetski ubica, više
nego što ih umre od HIV/AIDS-a, tuberkuloze ili malarije. Hepatitis je virusna
upala jetre koja dovodi do oštećenja ili uništenja njenih ćelija (hepatocita).
Svi hepatitisi se razlikuju po načinima prijenosa, dužini inkubacije, težini
bolesti, mogućnosti prelaska u hroničnu upalu tj. hronični hepatitis i razvoju
teških komplikacija kao što su ciroza jetre i karcinom jetre.
Tipovi i načini prenošenja
Hepatitis A je zarazna bolest koja se prenosi uglavnom putem
konzumacije hrane ili pitke vode koja je zatrovana fekalijama zaražene osobe.
Poznata je pod imenima „zarazna žutica“ ili „bolest prljavih ruku“. Bolest se
sprječava higijenskim mjerama (pranje ruku, osiguranje zdravstveno ispravne
vode, pravilna termička obrada hrane) te vakcinisanjem protiv hepatitisa A.
Hepatitis B i C nazivaju se i “tihim ubicama” – simptomi su
vrlo često blagi ili neprepoznatljivi, a bolest može prijeći u hronični oblik s
ozbiljnim komplikacijama i razvojem ciroze i karcinoma jetre ukoliko se na
vrijeme ne prepozna i ne liječi. Procjenjuje se da svaki dvanaesti (12.)
stanovnik Zemlje ima hronični hepatitis B ili C. Vakcina protiv hepatitisa B
postoji! Vakcina protiv hepatitisa C ne postoji, ali hepatitis C se može
izliječiti!
Hepatitis B se prenosi kontaktom s krvlju ili drugim
tjelesnim tekućinama (tj. slina, sperma i vaginalna tekućina) zaražene osobe.
Može se prenijeti s majke na dijete tokom poroda. Za sprječavanje zaraze
hepatitisom B je važno vakcinisanje te zdravstveno prosvjećivanje opće
populacije o sprječavanju spolnog prijenosa (pravilnom upotrebom kondoma),
sprečavanju prijenosa virusa zaraženim priborom za intravensko ubrizgavanje
droga, korištenju sterilnih instrumenata i jednokratnog sterilnog materijala
pri raznim medicinskim zahvatima, navode stručnjaci Instituta za zdravlje i
sigurnost hrane Zenica.
HCV se prvenstveno prenosi direktnim kontaktom sa zaraženom
krvlju. U rijetkim slučajevima može se prenijeti spolnim odnosima i tokom
poroda. Hepatitis C se ne prenosi uobičajenim socijalnim kontaktima. Obzirom da
nema vakcine za hepatitis C potrebno je raditi na zdravstvenom prosvjećivanju
(izbjegavanje dijeljenja igala i drugih predmeta, kao što su četkice za zube,
žileti ili makazice za nokte sa zaraženom osobom, izbjegavanje tetovaža ili
pirsinga u nelicenciranim objektima). HCV se ne širi ljubljenjem, respiratornim
putem (kihanje, kašljanje), hranom, vodom ili socijalnim kontaktom (rukovanjem,
grljenjem), stoga osobe koje su HCV pozitivne ne smiju biti isključene iz
škole, posla, igre, vrtića i svakodnevnog života.
Hepatitis D se širi kontaktom sa zaraženom krvlju, a nalazi
se samo kod osoba koje su već zaražene virusom hepatitisa B. Prevencija se sastoji
od vakcinisanja protiv hepatitisa B te zdravstvenog prosvjećivanja. Na kraju,
hepatitis E se uglavnom prenosi fekalno-oralnim putem. Rizik od
izlaganja se može smanjiti praktikujuću ispravnu higijenu i sanitaciju, a
izbjegavajući pitku vodu koja je došla iz potencijalno nesigurnog izvora.
Posljedice su kobne
Koji su simptomi hepatitisa – najopasnije od svega, osoba
može biti zaražena, a da i ne zna, navode iz INZ. U blagoj formi (ako se i
pojave) simptomi su umor, tupa bol ispod desnog rebarnog luka, gubitak apetita,
bol u mišićima i tetivama, proljev, povraćanje ili žutica (rijetko). Testirati
na hepatitis se trebaju osobe koje uzimaju ili su uzimale opojne druge putem
injekcije ili „šmrkanjem“, djeca majki zaraženih HCV-om, osobe rizičnog
seksualnog ponašanja, osobe na dijalizi, hemofiličari, osobe koje su primale
transfuziju ili su liječene krvnim derivatima prije aprila 1993. godine.
Stručnjaci na kraju ističu – posljedice nečinjenja ili
zanemarivanja ove opasnosti su hronični hepatitis, ciroza jetre, rak jetre,
zatajenje jetre – transplantacija, smrt. Zato, testirajte se i spriječite
posljedice na vrijeme. Hepatitis C je izlječiv, a za hepatitis B postoji
vakcina i učinkovito liječenje. Stoga, ovogodišnjom kampanjom želimo naglasiti
da – osobe koje žive s virusnim hepatitisom, a da toga nisu svjesne, ne mogu
čekati na testiranje, na životno važno liječenje ili na eliminaciju stigme i
diskriminacije povezane s ovim bolestima, naveli su iz Instituta za zdravlje i
sigurnost hrane Zenica.
Redakcija/zosradio.ba
