Visoke temperature itekako mogu utjecati na zdravlje.
Posebno su osjetljivi srčani bolesnici, oni koji su prebolovali srčani i
moždani udar, hipertroničari, ali i gojazni.
Ljeto je okidač za infarkt, tvrdi prof. dr. Elmir Jahić,
kardiolog, pozivajući se na dosadašnja iskustva iz prakse, ali i na rezultate
američkog istraživanja, koji su to, kako kaže, dokazali.
Ko je u riziku
– Studijom je utvrđeno da se rizik od srčanog udara povećava
sa povećanjem temperature zraka. Prije svega, zbog povećanog atmosferskog
pritiska s jedne strane, ali i povećane gustoće krvi, odnosno
hiperkoagulabilnosti, a sve opet zbog nedostatka tečnosti, na podlozi kod onih
koji odranije boluju od koronarne i šećerne bolesti, hipertenzije, povišenih
masnoća, povećava rizik od nastanka infarkta srca. Zbog toga je vrlo važno u
ovom periodu voditi računa o unosu tečnosti kako bi se izbjegla dehidratacija i
gubitak minerala. Osobe između 70 i 80 kilograma trebale bi dnevno unijeti od
litar i po do dva tečnosti – ističe Jahić.
Dehidrataciju, dodaje, obično prate glavobolja, vlažna i
hladna koža, vrtoglavica, slabost, mučnina, povraćanje, tamniji urin…
– Ne možemo utjecati na vrijeme, ali možemo barem ne izlagati
se direktno suncu od 11 do 16 sati, kada najjače grije i kada je atmosferski
pritisak najviši, što je preporuka svima, a naročito kardiovaskularnim
bolesnicima – navodi Jahić.
Oni koji uzimaju neku terapiju, kao što su hipertroničari,
najvažnije je, kaže, da tokom dana češće mjere pritisak.
– U ovakvim uvjetima pritisak zna biti nešto niži nego
obično, pa je vrlo važno u takvim situacijama adaptirati se na nove uvjete,
odnosno reducirati postojeću terapiju. Naravno, to se radi usključivo u
dogovoru sa ljekarom. Oni koji uzimaju terapiju za izmokravanje, tzv.
diuretike, također trebaju, uz preporuku interniste/kardiologa, to sve
titrirati, da li na način da se poveća unos tečnosti, da ne budemo
“suhi”, odnosno da ne dehidriramo jer ukoliko koristimo lijekove za
izmokravanje, a ne unosimo dovoljne količine tečnosti, vrlo brzo će nastupiti
neželjene posljedice – naglašava Jahić.
Kardiolog je upozorio i na nepravilno korištenje
klima-uređaja i prejedanje tokom visokih temperatura, što, kako navodi, može
naštetiti srčanim bolesnicima i onima sa hipertenzijom.
– Ako je vani izuzetno toplo, a mi klima-uređaj reguliramo
na vrlo niske temperature ispod 20 stepeni Celzijusa, može doći do naglog
spazma, odnosno grčenja arterija, a to uzrokuje dvije stvari – ili aritmije ili
direktni infarkt srca. Zbog toga je važno da klima-uređaj bude reguliran na 22
ili 24 stepena Celzijusa i da se na takve temperature postepeno adaptiramo.
Naglasio bih da, ako ste na moru, rijeci, pored bazena, u vodu nikada ne
ulazite naglo, nego postepeno kako biste postepeno adaptirali organizam. Možda
to sebi mogu priuštiti zdrave, mlade osobe, ali jako je puno onih koji i ne
znaju da imaju oštećene krvne žile srca, a prilikom naglog izlaganja niskim
teperaturama u klimatiziranim prostorijama, gdje su razlike u temperaturi više
od 15 stepeni Celzijusa, ili naglog ulaska u vodu, može doći do ozbiljnih
neželjenih posljedica. Također, tokom ljeta vrlo je važno prilagoditi i
prehranu koja treba biti bogata voćem, povrćem, vlaknima, ribom, puretinom, orašastim
plodovima, ali i ograničiti unos soli – objasnio je Jahić.
Šta je “zlatni sat”
U slučaju infarkta, presudne su sekunde. Tzv. “zlatni
sat” period je koji pacijentu pruža mogućnost preživljavanja i bolji
kvalitet života nakon preživljenog srčanog udara. Drugim riječima, “zlatni
sat” je kritično vrijeme, a kada je u pitanju srčani udar, “vrijeme
je mišić,” tvrde ljekari.
– Infarkt se kod većine osoba različito manifestira, neki
imaju vrlo blage simptome, u smislu bola u grudima, zamaranja, nedostatka daha,
a neki, zbog nastanka aritmija, izgube svijest. Naravno da je u takvoj
situaciji što hitnija intervencija ljekara presudna. No, jedna trećina onih
koji su imali infarkt ranije nisu osjetili nikakav problem sa srcem, pa usljed
udara rijetki posumnjaju na to. Vrlo je pohvalno, a to sve više i naših građana
radi, jeste da prilikom planiranja godišnjeg odmora, naročito izvan BiH, vode
računa o tome gdje će ljetovati, odnosno šta podrazumijeva to zdravstveno
osiguranje koje plaćaju. To naglašavam jer su neke zdravstvene usluge, među
kojima su i one nakon infarkta (koronarografija, implantacija stenta), veoma
skupe van granica BiH. To su, primjera radi, neke agencije odlično riješile, pa
turisti koji ljetuju u Turskoj, u sklopu aranžamana i zdravstvenog osiguranja,
koje je osoba i ne znajući platila, imaju vrhunsku uslugu u slučaju infarkta
bez dodatne uplate – zaključio je Jahić.
zosradio.ba/Faktor
