MUP Republike Hrvatske brzinu mjeri sa 28 radara koje postavljaju na 62 lokacije šest policijskih uprava, a ove godine će nabaviti još 29 uređaja i 92 kućišta koja će postaviti na dodatnih osam policijskih uprava.
U RH velike brzine, ali i više od 40 presretača na cestama
Prema informacijama Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, cilj Hrvatske je do 2020. smanjiti broj poginulih u prometu na najviše 213. No, ostvarenju tog cilja nimalo ne doprinosi stanje hrvatskog voznog parka čija je prosječna starost gotovo 15 godina, a starost tog voznog parka je sve veća, pogotovo od ulaska Hrvatske u EU.
Na autocestama u Republici Hrvatskoj ne postoje radari, a nadzor brzine kretanja vozila vrši 47 policijskih presretača koji su svakodnevno na terenu.
“Što se tiče najvećih izmjerenih brzina, možemo izdvojiti podatke kojima trenutno raspolažemo, a odnose se na ranija razdoblja: na području PU splitsko-dalmatinske najveća izmjerena brzina je 246 km/h, na području PU ličko-senjske 252 km/h te na području PU brodsko-posavske 256km/h. Kada govorimo o efikasnosti ova dva načina nadzora brzine kretanja, moramo istaknuti da su oba načina jednako efikasna te da jedan ne isključuje drugi”, kazali su iz MUP-a RH za Klix.ba.
Ukupna mreža autocesta u Republici Hrvatskoj u 2017. godini iznosila je 1.313,8 kilometara, a prema statistici, u prošloj godini na ovim dionicama poginulo je 20 osoba, dok je zabilježeno 2.465 nesreća.
MUP ZDK brzinu mjeri pomoću 25 stacioniranih i mobilnih radara
Kada govorimo o informacijama na cestama u Bosni i Hercegovini, prema izvještaju BIHAMK-a u 2017. godini je zabilježeno 37.628 saobraćajnih nesreća. Nakon Kantona Sarajevo, gdje je zabilježeno 10.438 saobraćajnih nesreća, slijedi Zeničko-dobojski kanton sa 4.251 saobraćajnom nesrećom.
Dionica magistralnog puta M-17, koji se smatra ujedno i najopasnijim zbog broja saobraćajnih nesreća, iznosi 400 kilometara. Iz MUP-a ZDK, koji većim dijelom obuhvata dionicu magistralnog puta M-17, su izjavili da je broj saobraćajnih nesreća manji nego proteklih godina i to zbog preventivnih mjera koje provode.
“Kao rezultat procjena, početkom 2017. godine povećan je broj kontrola mjerenja brzine na svim putevima u Zeničko-dobojskom kantonu. Pored toga, od jula 2017. godine intenzivirano je prisustvo saobraćajnih patrola na magistralnim putevima na području kantona. Na kraju godine zabilježeno je znatno smanjenje broja saobraćajnih nezgoda, a što je najbitnije, broj smrtno stradalih manji je za 17 osoba, odnosno za 44,7 posto. Na 25 lokacija na području ZDK će se vršiti kontrola brzine kretanja vozila, kao i dokumentovanje prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine pomoću mobilnih radarskih sistema instaliranih na devetnaest lokacija i stacioniranih radarskih sistema instaliranih na šest lokacija na magistralnim putevima”, kazali su iz MUP-a ZDK te su dodali da su osim radara svakodnevno na cestama i vozila s opremom za mjerenje brzine.Mi već nekoliko godina na cestama koje pokrivamo imamo u upotrebi vozila opremljena videonadzorom te uređajima za mjerenje brzine. Njihova funkcija je upravo sprečavanje prekoračenja brzine te nepropisnog preticanja na cestama, što su jedni od glavnih uzroka saobraćajnih nesreća”, kazala je za Klix.ba glasnogovornica MUP-a ZDK Aldina Ahmić.
Nepropisna brzina i brzina neprilagođena uslovima na cesti i dalje su glavni uzročnici saobraćajnih nesreća, a tu su još i vožnja pod uticajem alkohola, nepoštivanje signalizacije, nepovoljni uslovi na cesti te korištenje mobilnih uređaja.
Sudski vještak tvrdi da su radari u BiH nestručno postavljeni
Sudski vještak saobraćajne struke Sead Tahirović u razgovoru za Klix.ba je kazao kako je postavljanje radara na mjestima dalo rezultate dok na suvišnim lokacijama može dati i kontraefekat.
“Stacionirani radari nisu efikasniji od presretača i patrola na magistralnim saobraćajnicama. Radar mjeri brzinu dok se drugi sigurnosni elementi i saobraćajni propisi izostavljaju. Mnogo puta ćete vidjeti da vozači prilikom prolaska kroz područje induktivne petlje stacioniranog radara razgovaraju na mobitel, nisu vezani i slično, dok kad se približavaju policijskoj patroli sve te radnje prekidaju, vežu se… Sigurno je da su presretači i patrole sveobuhvatnije i bolje rješenje”, kazao je Tahirović. Dodao je da u BiH nema radara više nego što je potrebno, ali da su selektivno i nestručno postavljeni, odnosno da su postavljeni na lokacijama gdje se može izazvati samo kontraefekt opasan po stanovništvo.
“Kako je upravljanje stacioniranim radarima ostavljeno u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova pojedinih kantona, tako kantoni, naročito u ovo predizborno vrijeme, selektivno postavljaju radare pa imamo situaciju da je u pojedinim kantonima broj stacioniranih radara za čak pet puta veći nego u drugom kantonu i slično. Nepostojanje struke u ovom segmentu dovodi i do toga da se postavljaju na mjesta gdje nikada nije zabilježena saobraćajna nesreća te na mjestima koja nisu predmet rizika. Svjedoci smo da se na pojedinim lokacijama na M-17 nakon nesreća stavljaju stacionirani radari, iako uzrok nesreće nije utvrđen ili nije vezan za brzinu, nego za druge uzročnike kao što su alkohol, prelazak u suprotnu traku i slično. Na taj način se smiruje javnost, ali ne otklanja uzrok problema”, izjavio je Tahirović.
Na kraju razgovora je dodao kako je potrebno napraviti sveobuhvatniju studiju identificiranja rizičnih dionica na magistralnoj i regionalnoj mreži saobraćajnica na nivou Federacije BiH te nakon identifikacije rizičnih dionica i kritičnih dijelova saobraćajne mreže izvršiti premještanje i raspodjelu radarskih uređaja.
“Znamo da funkcija radara nije primarno kažnjavanje vozača i ostvarenje prihoda budžetima, nego povećanje sigurnosti u saobraćaju. Međutim, smatram da su trenutno zamijenjene prethodne dvije funkcije”, zaključio je Tahirović.
