„Forum bošnjačkih intelektualaca“ organizirao je 20. novembra 2016. godine u Sarajevu javnu tribinu povodom Dana Sandžaka i 73. godišnjice održavanja Prvog zasjedanja ZAVNOS-a u Pljevljima 20. novembra 1943. godine na temu: „Sandžak – historijska regija“
Uvodničar na tribini bio je muftija Muamer Zukorlić, generalni sekretar BANU.
Zukorlić je tom prilikom istakao zadovoljstvo što je baš na ovaj dan u Sarajevu gdje obilježava ovaj dan. Iako je tema tribine “Sandžak – historijska regija”, Zukorlić kazao da nema ambiciju da se bavi historiografijom Sandžaka koja ima svoj kontinuitet skoro 800 godine, već mu je namjera da stavi fokus na najznačajnije tačke kroz taj period historije a koje kako kaže predstavljaju utemeljenje historije.
To znači da je Sandžak regija sa dubokim korijenima, kaže Zukorlić, što je posebno naglasio iz razloga što imamo učestalo negiranje i to bez historijskog utemeljenja i korijena, i to silom.
Zukorlić podsjetio na datum Deževskog sabora gdje je objavljena istraga bosanskim kristijanima (bogumilima) i tada je spaljeno nekoliko stotina pripadnika bogumila. Istovremeno, podsjeća na nemire u tom periodu.
Vjersko-kulturološka i etno-geološka odrednica obilježava Sandžak kao posebnu regiju, kaže Zukorlić, dodajući da Sandžkom vladaju Osmanlije mnogo prije nego Bosnom. On podsjeća i da je pojam Sandžak nastao poslije dolaska Osmanlija a održao se do dana današnjeg. Ono po čemu je regija Sandžak dobila ime jeste kao posebna teritorijalna jedinica u Osmanskom carstvu, te da je danas samo ovaj, naš Sandžak očuvao svoje ime i leksički ali i u svakom drugom smislu.
Zukorlić naglasio da je Sandžak pretrpio težak pokušaj nacionalnog buđenja, ali i sve teškoće sa kojima su se Bošnjaci susretali.
Berlinskim kongresom Sandžak je ostao u okviru Osmanske imperije dok Plav i Gusinje nisu i pripali su Crnoj Gori. Ističe i to da bi Dan Sandžaka trebali slaviti svi Bošnjaci jer je to važan dan za sve nas.
Do referenduma u Crnoj Gori, poručuje Zukorlić, Sandžak nikada nije bio priznat kao dio Srbije i Crne Gore po svim državnim zakonima. Tada Sandžak ostaje u sastavu Kraljevine Jugoslavije ali bez Međunarodnog pravnog priznanja. Podsjetio i na Komitski pokret koji je “živio” do 1926. godine ali i brojne druge pokrete koji su djelovali do iza Drugog svjetskog rata.
Zukorlić dodaje da Matica Srpska iz Novog Sada priznaje Bošnjake ali negira domovinu i teritoriju pod utjecajem Banja Luke. Dodaje da ima optimističke vizije jer je uprkos 800 godina uz opstrukcije, zločine, genocid Sandžak preživio ali i nastavio da radi na očuvanju svoje originalnosti.
Sandžak jeste dio matičkog i domovinskog prostora Bošnjaka, poručio je Zukorlić. Sandžak kao prekogranična regija- ima realnu budućnost i to je cilj njegove politike.
Na kraju tribine Zukorlić je čestitao Dan Sandžaka kazavši da trebamo nastaviti ovim putem zajedno i korektno.
zosradio.ba/SANA
