Na današnji dan 1834. godine u dalekom Istanbulu umro je
jedan od najhrabrijih vojskovođa bosanske vojske, Husein – kapetan
Gradaščević.
Rođen je 1801. godine u Gradačcu od oca Murata i majke
Đurđijanke, Husein je u svom mladom životu kojeg je položio za domovinu poveo
pokret za autonomiju Bosne, koja se tada nalazila u sklopu Osmanskog carstva.
Mladi život položen za državu
Gradaščević je u Tuzli 1831. godine izabran za vođu pokreta
za Bosansku autonomiju. Brzo je otjerao vezira i ostale koji su bili protiv
autonomije, te tako postaje de facto vladar Bosanskog pašaluka; 18. jula
iste godine Gradaščević savladava vojsku pod zapovjedništom velikog vezira
u blizini Štimlja na Kosovu.
Odlučuje da ne nastavi pohod i vraća se u Bosnu, gdje su ga
njegovi vojnici proglasili novim vezirom 12. septembra. Međutim, 1832. godine
pokret za autonomiju je izgubio prednost u ratu. Nakon niza manjih okršaja, ključna
bitka se dogodila 17. i 18. maja izvan Sarajeva.
Bosanska vojska je poražena nakon što Hercegovačko pojačanje
stiže i pridružuje se Osmanlijskoj vojsci.
Gradaščević je morao bježati u Habsburšku monarhiju 31.
maja. Odatle je pregovarao sa sultanom da se vrati u carstvo, koji njegovu
želju ne odobrava u potpunosti.
Bosanska legenda
Prvo se seli u Beograd odakle odlazi u Istanbul gdje umire
pod nerazjašnjenim okolnostima – iako je ostalo zapisano da je umro od
kolere, jedna bosanska legenda kaže da je sultan bio impresioniran Huseinovim
vještinama u borbi i da mu je ponudio mjesto generala nizamske vojske.
Husein je obukao nizamsko odijelo, a potom ga skinuo i
kazao: „Sultanova volja je udovoljena. Ja nisam spreman da prodam svoju zemlju
za fildžan moje moje krvi“.
Na taj način skončat će svoj život i otići u legendu.
Šta reći o Zmaju od Bosne a da još uvijek nije napisano ili
rečeno.
Hodati današnjom Bosnom i tiho u sebi doživiti riječi koje
je izrekao da “mujezinu nikada nisu smetala crkvena zvona” upravo
je ono što svi treba da baštinimo poslije njega.
Bio je neustrašiv, bio je pobožan čovjek, ali je prije svega
bio Bosanac i Hercegovac koji je svoju zemlju vidio kao zajednicu svih ljudi
koji u njoj žive i zato je upravo Huseinov put iz 19. stoljeća put kojim i
danas trebamo hodati, kao ljudi.
zosradio.ba/radiosarajevo.ba
