Nekontrolisana sječa šume na pojedinim terenima može dovesti do klizišta i
erozija, naročito erozija vodom, ali u narednom periodu šuma i šumarstvo može
imati ulogu kod biološke sanacije tih klizišta. Dodatni problem je što u FBiH
još uvijek ne postoji Zakon o šumama, niti su zapriječene kazne za nelegalnu
sječu.
”U svom radu vrlo često imam dodira sa šumarskim inžinjerima, sa raznim
rukovodiocima tih šumarskih preduzeća, koja su također zabrinuta zbog
nesistematskog djelovanja, zbog vrlo malog pošumljavanja i ako se vratimo na
onu činjenicu da je jednom odraslom drvetu potrebno oko 25 litara vode, postavi
se pitanje koliko je bitnost postojanja zelenila šuma na području BiH ali i
općenito planete Zemlje. Mišljenja sam da bi se tu trebao uključiti pored,
nadležnih ministarstava i Ministarstvo obrazovanja gdje bismo trebali vršiti
pripremu mladih naraštaja i mladih generacija za pošumljavanje. Mi imamo
nažalost ovaj fenomen prevelike sječe od strane neosviještenog stanovništva, do
sistemske korupcije u tim privrednim gazdinstvima koja na neki način doprinose
tom uništavanju. Mišljenja sam da se s time mora vrlo brzo stati vršiti nekakvo
sistemsko pošumljavanje, ali s tim u skladu vršiti i kontrolu te sistemske
sječe u skladu sa pošumljavanjem, da bismo taj negativni trend uništavanja šuma
spriječili. ”- pojašnjava Mirano Jupić, doc.dr.ekoloških nauka.
Nelegalna sječa i pojava nazvana golom sječom, koja iza sebe ostavlja
pustoš i pokreće klizišta, nije jedini negativni poen u opštem odnosu prema
šumskom bogatstvu Bosne i Hercegovine. Šumsko-privredno društvo
Zeničko-dobojskog kantona, preduzeće koje koristi, ali i nadomješćuje ovdašnji
šumski fond, bilježi da je samo u prošloj godini, na prostoru koje koristi,
uzurpirano više od hiljadu hektara šume, pretvorene u pašnjake i livade i oko
stotinu hektara opožarenih šumskih prostranstava.
”Činjenica je da je čovjek presudan za stanje koje danas ocjenjujemo kao
stanje ekološke krize. On kao pojedinac ili u zajednici sve više ugrožava
okoliš i time dovodi u pitanje njegov kvalitet, svoje blagostanje i
zdravlje.Svakodnevno smanjenje površina pod šumskim ekosistemima ima
nesagledive posljedice po živi svijet, samim tim negativno utječe i na pojavu i
razvoj klizišta.” – kazala je za ZOS radio Belma Rotić,
stručni saradnik za odnose s javnošću ŠPD ZDK .
Polovina površine BiH je pod šumama. Neplanska sječa u
proteklih 25 godina i nepošumljavanje, osiromašili su nas i izložili katastrofalnim
posljedicama, poput klizišta. Vlasti čine određene napore kako bi se situacija
u ovoj oblasti izmjenila. Bez visokih šuma koje apsorbuju velike količine
padavina i sprječavaju eroziju tla, i za očekivati je pojave novih klizišta
klizišta.
”Stariji ljudi i osobe srednjih godina znaju da ja na području općine
Tešanj bio uređen sistem kanala, kako bi se odvodile površinske vode, prema
vodnim potencijalima, u ovom slučaju vodni potencijal rijeke Usore. Danas su ti
kanali uništeni zatrpani i sječa šuma je uveliko doprinijela. ” – mišljenja je
Mirano Jupić, doc.dr.ekoloških nauka.
Korita oko bujičnih rijeka su posljednjih godina u potpunosti ogoljena.
Gola i ilegalna sječa su, smatraju stručnjaci, uzrokovali nezapamćene poplave
2014. godine. Vodu i zemlju nema šta da zadrži, jer je šuma preko noći
nestala. Šta će biti u budućnosti, niko ne može prognozirati
jer je teško predvidjeti šta nam donose klimatske promjene. Slična neizvjesnost
je u cijeloj BiH, Evropi i svijetu, a ljudi kao da su zaboravili na
pošumljavanje i značaj šumskih sistema za cijelu planetu.
”Na području gospodarenja ŠPD-a, šume su kontinuirano ugrožene
negativnim djelovanjem čovjeka; bespravnim sječama, bespravnim zauzimanjem
šumskog zemljišta, izazivanjem šumskih požara, nepropisnim odlaganjem otpada,
pašarenjem i drugim negativnim uticajima. Pored bespravnih sječa koje su
najveći problem, šume su ugrožene još i bespravnim zauzećima od strane
lokalnog stanovništva. Često se površine pored lokalnih puteva zauzimaju,
ograđuju, a na pojedinim su izgrađeni tvrdi objekti ili je gradnja u toku. ” –
kazala je Belma Rotić, stručni saradnik za odnose s javnošću ŠPD
ZDK.
Prema podacima UN, godišnje se uništi oko 13 miliona
hektara šume. Oko 20 % emisije stakleničkih plinova u svijetu, prouzrokuju
klimatske promjene, koje su izazvane krčenjem šuma. Uništavanjem šuma nastaju
ekološke promjene sa štetnim posledicama, među kojima su prvenstveno promjene
zemljišta i klime, kao i nestanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Gubitak
šuma nastaviće se zbog lošeg gazdovanja, požara, poremećenog režima voda,
insekata, glodara, bakterija, zagađenja vazduha, zemljišta i voda, kiselih kiša
i drugih uzročnika. Uprkos svemu, šuma je još uvijek tu, bdije nad nama, ali
joj je potrebna čovjekova zaštita.
Ovaj program je realiziran uz podršku Fonda
Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline
ZDK.
Rifa Vilašević/zosradio.ba
