I oni koji vode računa o raznovrsnoj i uravnoteženoj ishrani, posebno kada je riječ o pravilnom unosu ugljikohidrata, proteina i masti, trebali bi obratiti pažnju na savremena nutricionistička upozorenja vezana za namirnice poput mlijeka, maslaca, ulja, jaja i namirnica bogatih željezom.
Maslac se često svrstava među namirnice bogate zasićenim mastima, ali novija naučna istraživanja pokazuju da holesterol koji unosimo hranom nema presudan uticaj na pojavu većine srčanih oboljenja. Holesterol je prirodan i neophodan sastavni dio ljudskog organizma, bez kojeg mozak i organi zaduženi za proizvodnju hormona ne bi mogli pravilno funkcionisati.
Osim toga, holesterol ima važnu ulogu u proizvodnji vitamina D, koji se u ljudskom tijelu stvara pod uticajem sunčeve svjetlosti. Upravo zbog toga, potpuno izbjegavanje namirnica koje sadrže prirodne masti nije preporučljivo.
Prirodne zasićene masti, kakve se nalaze u maslacu, mogu imati i određene prednosti. One duže stvaraju osjećaj sitosti u poređenju s ugljikohidratima koji se često nalaze u industrijskim namazima i margarinu. Maslac je ujedno i jedan od bogatijih izvora vitamina A, koji ima važnu ulogu u zaštiti srca, štitne žlijezde i nadbubrežnih žlijezda.
S druge strane, mnogi biljni namazi i margarine sadrže sterole ili stanole, supstance koje mogu smanjiti sposobnost organizma da apsorbuje pojedine vitamine, poput vitamina E. Zbog toga je važno pažljivo čitati deklaracije i razumjeti sastav proizvoda koji se svakodnevno koriste u ishrani.
Na tržištu postoje i namazi dobijeni iz sojinog ulja, fine i lagane teksture, koji se lako razmazuju i često se koriste kao zamjena za mliječni maslac ili suncokretov margarin. Ovakvi proizvodi pogodni su za pripremu torti, kolača i različitih vrsta peciva, ali i dalje je preporučljivo njihovu konzumaciju uskladiti s individualnim prehrambenim potrebama.
Stručnjaci ističu da je ključ zdrave ishrane u umjerenosti, raznovrsnosti i informisanom izboru namirnica, umjesto potpunog izbjegavanja pojedinih grupa hrane.
