Zakonu se protivi Stranka demokratske akcije, a reagirale su i Građanska koalicija ‘1. mart’ i Islamska zajednica u BiH.
U Bosni i Hercegovini stupaju na snagu izmjene i dopune Zakona o prebivalištu i boravištu bosanskohercegovačkih državljana.
Zakonu se protivi Stranka demokratske akcije, koja je poslanike Kluba Bošnjaka u Parlamentarnoj skupštini ove države zadužila da podnesu žalbu Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
Reagirale su i Građanska koalicija “1. mart”, ali i Islamska zajednica Bosne i Hercegovine, smatrajući da ovaj zakon direktno utječe na prava povratnika.
Prema njegovim odredbama – potreban je dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu stana ili kuće, odnosno ovjeren ugovor o zakupu ili podstanarskom odnosu.
Ovom ugovoru potreban je i dokaz o vlasništvu stanodavca.
Kada je riječ o iznajmljivanju stana, potrebna je ovjerena izjava stanodavca s njegovim pristankom da određena osoba može biti prijavljena na toj adresi.
Ako je u toku legalizacija ili uknjižavanje objekta u kojem se želi prijaviti prebivalište, potrebna je potvrda organa nadležnog za taj spor.
‘Da se zna gdje ko živi’
Rok za prijavu adrese je 15 dana.
Iz Unije za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini kažu da podržavaju ovaj zakon.
“Ovo pokazuje da se mora urediti Bosna i Hercegovina, da se zna ko gdje živi. Kada smo radili istraživanje, 727.000 [ljudi] smo zatekli u kućama. Od toga 15 posto nije bilo prijavljeno, a to je velika cifra. Ovo je prisutno i kod Srba, i kod Hrvata, i kod Bošnjaka”, ističe Mirhunisa Zukić iz ove unije.
“Konkretno ću reći: U Kantonu 1 i 10 imamo Srbe koji su se vratili, ali nijedan gotovo nije prijavljen. Ni u Livnu, ni u Kupresu, ni u [Bosanskom] Grahovu, jer su prijavljeni u [bh. entitetu Republika Srpska] RS-u, gdje ostvaruju i penziono, i zdravstveno osiguranje. Isto tako s Hrvatima. U Posavini, ljudi žive u Derventi, u [Bosanskom] Brodu, u Odžaku, ali su prijavljeni u Republici Hrvatskoj, jer tamo imaju bolje uslove za život, veće mirovine. I, također, kod Bošnjaka, masovno. U Kantonu Sarajevo su prijavljeni, a žive u istočnoj Bosni, u Rudom, u Višegradu, u Foči posebno… A to je veliki problem kada je u pitanju rekonstrukcija kuća. Oni, jer nisu prijavljeni u mjestima povratka, automatski gube pravo da im se kuće poprave”, kazala je Zukić.
