Analitička kuća Prizma koja pruža usluge u oblasti marketinških, medijskih i društvenih istraživanja i ispitivanja javnog mnijenja, u suradnji s Direkcijom za ekonomsko planiranje, izradila je projekt mjerenja indeksa poslovnog povjerenja i povjerenja potrošača u BiH. Ovo istraživanje, koje je podržao Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GiZ) instituta, rađeno je u skladu s metodologijom harmoniziranog programa Europske unije za ankete poslovanja i potrošača.
Ekonomski indikator
U spomenutom istraživanju pristupilo se izračunu 8 tromjesečnih indeksa poslovnog povjerenja i povjerenja potrošača za razdoblje lipanj 2015. – lipanj 2016. godine, te je vršena usporedba s istim indeksima u zemljama EU-a i u regiji za isto analizirano razdoblje.
ESI ili ekonomski indikator klime je kompozitni pokazatelj koji se sastoji od 5 indikatora kao što su ispitivanje povjerenja potrošača te ispitivanje poslovnog povjerenja u uslužnom, industrijskom, trgovinskom i proizvodnom segmentu. Inače, važno je napomenuti i to kako se oko 125.000 tvrtki i gotovo 40.000 potrošača ispituje svaki mjesec diljem EU, u svim zemljama članicama Europske unije i zemljama kandidatima. Što se pak tiče samo potrošačkih anketa, veličina uzorka varira između 1000 i 3300 ispitanika po jednom valu istraživanja u svakoj zemlji članici EU-a, kao i zemljama kandidatima.
U svakoj anketi se računaju tzv. balansi i kompozitni indikatori. Balansi su konstruirani kao razlika između postotka ispitanika koji daju pozitivne i negativne odgovore na pojedina pitanja. Serije balansa se tada koriste za proračun vrijednosti kompozitnih indikatora. Svi skupa u pet kategorija u promatranim tromjesečnim valovima na koncu i čine indikator ESI ili ekonomski indikator klime. Riječ je, dakle o alatu za financijske stručnjake koji mogu koristiti svestrano u svojim istraživanjima i analizama. Podaci su točni, kvaliteta i dubina informacija izvrsna. Europski prosjek za ovaj indikator bio je u studenome ove godine 106,9. Iz tabele u ovom istraživanju prikazani su svi indikatori u svih pet kategorija kako za BiH i zemlje okruženja, tako i za zemlje EU-a. Kada je riječ o samome ESI indikatoru, onda se može primijetiti kako je taj pokazatelj za BiH (89,7) na najnižoj razini kako u regiji tako i u odnosu na zemlje članice i kandidate za članstvo u EU. Jedino Turska i Grčka imaju manji ESI indikator od BiH.
Tko je najbolji u regiji?
Kada se uzmu u obzir zemlje regije, onda se na prvom mjestu s najvećim indikatorom od čak 119,4 nalazi Srbija, a u stopu je prati Crna Gora s indikatorom od 119,3. Na trećem mjestu je Hrvatska (116,1), Slovenija (104,8) i Makedonija (91,7).
I ovaj indikator govori o ozbiljnosti stanja u kojem se trenutačno nalazi gospodarstvo BiH i promatrani rezultati bi trebali i moraju poslužiti kao indikator problema s kojima se susreću potrošači i proizvođači koji, sudeći po svemu, i nisu baš najsretniji poslovnom klimom koja vlada u BiH. Važno je na putu EU integracija da ovaj indikator što je više moguće približimo prosjeku zemlja EU-a, kao i one koje se namjeravaju kandidirati za članstvo, pri čemu su Srbija i Crna Gora najdalje otišle. Osim toga, kako bi se stanje radikalno popravilo, potrebni su i radikalni zahvati u svim segmentima koji se odražavaju na poslovnu klimu, prije svega to se odnosi na zakonodavstvo te poslovne subjekte i potrošače.
zosradio.ba/vecernji.ba
