Bilateralnost u trgovinskoj saradnji zemalja je nešto što se podrazumijeva, kao što se podrazumijeva i da svaka zemlja štiti svoje, osim u BiH koja nema filozofiju zaštite domaćih proizvođača.
“Jedna od osnovnih stvari u svakoj zemlji, po ekonomskoj teoriji i praksi, je da postoje 23 načina na koji se može zaštiti domaća proizvodnja, 23. je carina. Pametne zemlje uvijek pokušavaju da nađu modul kako da favorizuju domaći proizvod jer svaka zemlja nudi hranu prvo za svoje građane, višak izvozi, a ono što nedostaje uvozi. Mi smo birali svoje dužnosnike koji su zaposlili svoje partijske kolege i po definiciji su to ljudi koji nemaju visok nivo znanja i struke i nismo došli u situaciju da praktično razvijamo filozofiju zaštite domaćih proizvođača. Uvoziti lubenicu onda kada dolazi berba domaće lubenice je bukvalno uništavanje domaće proizvodnje. Ta roba se u tom momentu prodaje prejeftino, a to toliko uništi domaće proizvođače”, kazao je za Klix.ba ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ako ne postoji takav sistem zaštite, ističe Pavlović, onda je svako ko se bavi poljoprivrednom proizvodnjom osuđen na propast. Uprkos tome, nedostaje nam i volje i želje i sposobnosti.
“Mi ovisimo od toga šta kaže EU i na osnovu toga formulišemo politiku. Trebali smo uvesti tihu necarinsku barijeru koja bi bila standardizacija proizvoda. Zašto mi ne bismo uveli bh. standard koji bi bio rigorizniji nego evropski? Međutim, ne vidim spremnost da se ulazi u takve bitke sa susjednim zemljama i EU”, kaže ekonomski analitičar Faruk Hadžić.
Zbog nepostojanje jasne politike prema domaćim proizvodima i necarinskih barijera iz Hrvatske, bh. proizvođači koji zavise od izvoza će biti prisiljeni da robu plasiraju na domaće tržište kako ona ne bi propala.
“Nema šanse da proizvode po toj cijeni možemo plasirati na strano tržište. To je narušavanja principa slobodne trgovine i zakona tržišta, to je direktna intervencionistička mjera. BiH bi trebala razmisliti o recipročnim mjerama koje ćemo moći održati zbog pritiska Evropske unije jer će pritisak prije biti na nama nego na zemlji članici”, smatra Hadžić.
Stručnjaci očekuju da će jednosmjeran potez koji je napravila Hrvatska zaoštriti odnose u vanjskotrgovinskom poslovanju s Hrvatskom, zbog čega bi zemlje koje su pogođene novim pravilnikom trebale uvesti kontramjere.
“Jedna od osnovnih stvari u svakoj zemlji, po ekonomskoj teoriji i praksi, je da postoje 23 načina na koji se može zaštiti domaća proizvodnja, 23. je carina. Pametne zemlje uvijek pokušavaju da nađu modul kako da favorizuju domaći proizvod jer svaka zemlja nudi hranu prvo za svoje građane, višak izvozi, a ono što nedostaje uvozi. Mi smo birali svoje dužnosnike koji su zaposlili svoje partijske kolege i po definiciji su to ljudi koji nemaju visok nivo znanja i struke i nismo došli u situaciju da praktično razvijamo filozofiju zaštite domaćih proizvođača. Uvoziti lubenicu onda kada dolazi berba domaće lubenice je bukvalno uništavanje domaće proizvodnje. Ta roba se u tom momentu prodaje prejeftino, a to toliko uništi domaće proizvođače”, kazao je za Klix.ba ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ako ne postoji takav sistem zaštite, ističe Pavlović, onda je svako ko se bavi poljoprivrednom proizvodnjom osuđen na propast. Uprkos tome, nedostaje nam i volje i želje i sposobnosti.
“Mi ovisimo od toga šta kaže EU i na osnovu toga formulišemo politiku. Trebali smo uvesti tihu necarinsku barijeru koja bi bila standardizacija proizvoda. Zašto mi ne bismo uveli bh. standard koji bi bio rigorizniji nego evropski? Međutim, ne vidim spremnost da se ulazi u takve bitke sa susjednim zemljama i EU”, kaže ekonomski analitičar Faruk Hadžić.
Zbog nepostojanje jasne politike prema domaćim proizvodima i necarinskih barijera iz Hrvatske, bh. proizvođači koji zavise od izvoza će biti prisiljeni da robu plasiraju na domaće tržište kako ona ne bi propala.
“Nema šanse da proizvode po toj cijeni možemo plasirati na strano tržište. To je narušavanja principa slobodne trgovine i zakona tržišta, to je direktna intervencionistička mjera. BiH bi trebala razmisliti o recipročnim mjerama koje ćemo moći održati zbog pritiska Evropske unije jer će pritisak prije biti na nama nego na zemlji članici”, smatra Hadžić.
Stručnjaci očekuju da će jednosmjeran potez koji je napravila Hrvatska zaoštriti odnose u vanjskotrgovinskom poslovanju s Hrvatskom, zbog čega bi zemlje koje su pogođene novim pravilnikom trebale uvesti kontramjere.
zosradio/klix.ba
