Savremeno društvo obilježeno je
masovnom produkcijom proizvoda koji se prodaju u plastičnoj ambalaži, koja
opterećuje okoliš do te mjere da se pojava naziva “plastifikacija okoliša”. Upravljanje
ovim otpadom jedno je od prioritetnih pitanja u vezi s okolišem na raznim
institucionalnim nivoima, a predstavlja niz mjera kojim se postiže. Prevencija
stvaranja otpada vjerojatno je najvažnija karika u pravilnom upravljanju
otpadom, a razvijanjem svijesti potrošača i promjenama potrošačkih navika
možemo smanjiti količinu nastalog ambalažnog i drugog otpada.
”Mi generalno u okviru strategije koju
provodimo u oblasti zaštite okoliša smo unazad tri godine odvojili značajna
sredstva za zbrinjavanje otpada. Već dvije godine ide po 650 hiljada KM na
nivou Kantona a za 2018. smo opredijelili 700 hiljada KM za zbrinjavanje
komunalnog otpada, u kojem značajan dio čini PET ambalaža, limenke i sve ono
ostalo, što se može iskoristiti za recikliranje. Poseban program u okviru
Ministarstva samo za PET ambalažu, nemamo ali idemo na odvojeno prikupljanje,
odnosno selektivno prikupljanje na izvoru. ” kazao je između ostalog Fahrudin
Brkić, Ministar za prostorno uređenje, promet i komunikacije
i zaštitu okoline ZDK
Na prostoru Općine Tešanj već odavno su prisutna i ekološka ostrva kako bi se vršila selekcija otpada. Projekat prikupljanja PET ambalaže u osnovnim školama već godinama traje a o krajnjem cilju ovog projekta Adnan Lihić, direktor KP ”Rad” Tešanj nam je rekao slijedeće:
”Tu su cilj i ideja
prvenstveno bili da se razvija ekološka svijest, važnost selektivnog
prikupljanja, izdvajanja i zbrinjavanja i komunalno preduzeća kad to preuzme iz
škola to sve objedini. Na deponiji se presuje, zatim sve to završava u
firmi Omorika u Doboju na propisanoj reciklaži.”
Stanje na području općine Doboj Jug
po pitanju PET ambalaže i odlaganje elektroničkog otpada je na prilično
zadovoljavajućem nivou pojašnjava Maid Buljubašić, direktor JKP ”Vis” te ističe:
”Mi smo prije desetak godina bili pokrenuli projekat,
kojim smo započeli razdvajanje otpada na mjestu nastanka tj. u domaćinstvima
gdje smo nabavili dodatne posude, i podijelili ljudima koji su to željeli. Da oni
skupljaju i odvajaju odmah otpad PET ambalažu ili klinički otpad kao i
standardni otpad koji nastaje u domaćinstvima.”
Sakupljanjem PET ambalaže kroz
obrazovne institucije razvija se ekološku svijest učenika – da na taj način
mogu spriječiti dalje zagađenje okoline, jer PET ambalaža je dio otpada koji se može
reciklirati.
”Zainteresiranost građana je nažalost
mala. Ovdje se treba dosta poraditi upravo na edukaciji građana, na korisnosti
odvajanja otpada na mjestu nastanka, s tim da za taj otpad oni imaju nekakvu
stimulaciju u vidu ili smanjenja cijena usluge za ljude koji to rade
ili da se nađe nekakav novčani poticaj” – pojašnjava Maid Buljubašić direktor JKP ”Vis”.
Prema riječima Osme Hurića direktor OŠ ”Huso Hodžić” akcija prikupljanja PET ambalaže u ovoj školi traje zadnjih 7-8 godina a pojašnjava da su učenici aktivni i preko raspusta te da PET ambalažu donose do domara koji je onda skladišti.
S druge strane osnovni razlozi zbog čega je
e-otpad postao vrlo veliki problem jest činjenica što se ubrzanim razvojem
tehnologije upotrebljava sve veća količina elektičnih / elektroniskih aparata a
svi ti uređaji sadrže preko 1000 različitih tvari od kojih su mnoge otrovne. Iz
navedenih razloga: e-otpad nije dozvoljeno odlagati zajedno s ostalim
otpadom iz domaćinstva, već ga je potrebno izdvojiti i predati ovlaštenim
sakupljačima.
Kako nam je pojasnio Mirano Jupić, doc.dr. ekoloških nauka jedan akumulator odložen u vodu uništava 150 kubnih metara vode što je dovoljan pokazatelj njegove štetnosti.
S druge strane komunalna preduzeća na ovom području nisu ovlaštena za prikupljanje elektroničkog otpada, i isti zdvajaju iz komunalnog otpada i predaju kompanijama ovlaštenim za prikupljanje ovih vrsta otpada.
Rezultat recikliranja su vrijedne
sirovine kao što su željezo, bakar aluminij, mesing, bakrena žica, plastika.
Time smanjujemo iskorištavanje prirodnih resursa i čuvamo našu planetu za
buduća pokoljenja.
Ovaj program je realiziran uz podršku Ministarstva za promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK.
Rifa Vilašević/zosradio.ba
