U Bosni i Hercegovini više od 2.000 djece živi bez
roditeljskog staranja, a približno polovina njih odrasta u određenim
ustanovama. Proces usvajanja djece u našoj zemlji je komplikovan, a problem je
i to što sva djeca nisu podobna za usvajanje. Dijete se smatra podobnim za
usvajanje tek nakon što socijalni radnici utvrde da nema nikakve šanse da će
odrastati u biološkoj porodici.
Zahtjeva za usvajanje djece bude mnogo više u odnosu na broj
usvojene djece. Na području Kantona Sarajevo u prošloj godini je podneseno 47,
a u ovoj godini 34 zahtjeva za usvajanje. U tom periodu je usvojeno ukupno 14
djece. Prema riječima v. d. direktora Centra za socijalni rad KS Enesa Šabića,
postupak usvajanja u centru pokreće se onog trenutka kada se utvrdi da je
malodobno dijete bez roditeljskog staranja podobno za usvajanje.
Potom se otvara predmet usvajanja i pristupa izboru potencijalnih usvojilaca, a
onda se utvrđuje podobnost osoba koje žele usvojiti dijete.
“Prije donošenja rješenja o zasnivanju usvojenja, centar bez naknade
smješta dijete u porodicu budućih usvojilaca na adaptacioni period koji traje
šest mjeseci. Tokom adaptacionog perioda centar vrši nadzor kako bi se utvrdilo
da li je usvajanje u najboljem interesu djeteta. Nakon isteka perioda od šest
mjeseci, ukoliko je protekao uredno, centar donosi rješenje o zasnivanju
usvojenja”, kazao nam je Šabić.
U Mostaru usvojeno osmero djece, u Zenici podnesen 121
zahtjev
Iz Centra za socijalni rad Mostar u 2017. i 2018. godini podneseno je 89
zahtjeva, a usvojeno je osmero djece. Ističu kako procedura za potpuno
usvajanje djeteta traje veoma kratko, dok se prikupi potrebna dokumentacija
potencijalnih usvojitelja i donese rješenje o adaptacionom periodu u trajanju
od šest mjeseci.
“Taj period će pokazati za usvojitelje da li se žele ostvariti tim
postupkom kao roditelji, za starije dijete da ih prihvati kao roditelje, a za
CSR da li su napravili dobar odabir potencijalnih roditelja za dijete. Nakon
perioda od šest mjeseci, a ukoliko je sve zadovoljeno, donosi se rješenje o
potpunom usvojenju djeteta”, kazali su iz mostarskog Centra za socijalni
rad.
U Centru za socijalni rad Zenica podnesen je 121 zahtjev, a usvojeno je jedno
dijete u prošloj godini, dok u ovoj nije usvojeno nijedno jer nije bilo djece
podobne za usvajanje.
“Organ starateljstva, centar za socijalni rad, dužan je u postupku obrade
osoba zainteresovanih za usvojenje ocijeniti njihove opće podobnosti za
usvojenje, uzeti u obzir starost, fizičko i psihičko zdravlje, stabilnost
bračne zajednice, motive za usvojenje, sposobnost za roditeljstvo, emocionalnu
stabilnost i zrelost usvojilaca. Organ starateljstva također je dužan da
potencijalnim usvojiocima predoči detaljna i pouzdana saznanja koja se odnose
na psiho-fizički status djeteta”, kazali su nam iz CSR Zenica.
Tim stručnjaka procjenjuje buduće roditelje
Dodaju da je organ starateljstva obavezan angažovati tim stručnjaka za procjenu
cjelokupne situacije potencijalnih usvojilaca, kako bi sa svih relevantnih
stanovišta (pravnog, psihološkog, pedagoškog i zdravstvenog) bilo moguće
donijeti pravilnu odluku i ispuniti osnovnu svrhu usvojenja – osiguravanja
odgovarajuće porodične sredine djeteta bez roditeljskog staranja.
“Organ starateljstva dužan je da izvrši izbor usvojilačke porodice za
konkretno dijete na osnovu uporedne analize svih relevantnih podataka dobijenih
obradom djeteta koje treba biti usvojeno i bračnih parova zainteresovanih za
usvajanje. Organ starateljstva na osnovu priloženih, odnosno po službenoj
dužnosti pribavljenih dokaza utvrđuje jesu li ispunjeni uvjeti za zasnivanje
usvojenja djeteta propisani zakonom. Problem parova koji žele da usvoje djecu
je što ih ima znatno više nego što ima djece za usvajanje pa čekanje može
potrajati i nekoliko godina”, kazali su.
Kada je riječ o području Tuzle, u 2017. godini usvojeno je dvoje djece, dok je
u ovoj godini usvojeno jedno dijete.
Centar za socijalni rad Banja Luka je zaprimio 50 zahtjeva u protekle dvije
godine, a usvojeno je šestero djece u ovoj godini. Od njih je dvoje bilo
smješteno u hraniteljske porodice 2016. godine te je sada okončan postupak
usvajanja.
Potrebna papirologija
Procedura usvajanja započinje podnošenjem zahtjeva Centru za socijalni rad, za
koji se pretpostavlja da na brizi ima dijete koje podliježe osnovnim zakonskim
odrednicama o usvajanju. Zahtjev podrazumijeva podnošenje svih dokaza o
podobnosti za usvojitelja: izvodi iz knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu,
uvjerenje da se ne vodi krivični postupak, o nekažnjavanju te o materijalnoj
situaciji.
Pored bračnih parova, kao kandidati za usvajanje mogu se pojaviti i vanbračni
partneri koji najmanje pet godina žive u vanbračnoj zajednici. Također, bitno
je istaknuti da usvojitelj može biti samo osoba koja je u životnoj dobi od 25
do 45 godina i koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina. Usvojitelj
može biti i strani državljanin, ako je usvajanje u najboljem interesu djeteta i
ako dijete ne može biti usvojeno u našoj zemlji.
Potpuno se može usvojiti dijete do 10. godine, a nepotpuno se može usvojiti
dijete do navršene 18. godine.
Potpuno se može usvojiti samo dijete koje nema žive roditelje ili su mu
roditelji nepoznati, roditelja koji su dijete napustili, a više od jedne godine
ne zna im se mjesto boravka, te roditelji koji su pred organom starateljstva
pristali (dali saglasnost) da njihovo dijete bude potpuno usvojeno.
