Kada ljeto ostane tek u lijepom sjećanju, u ljudskom
organizmu počinju se događati određeni procesi koje stručnjaci objašnjavaju
evolucijom
Došla je jesen. Ono doba godine kada dani postaju sve kraći,
a zalihe energije i raspoloženje padaju. Vjerovatno ste čuli za sezonske
poremećaje koji neke ljude pogađaju, ali istina je da jesen sa sobom donosi još
mnogo više.
Kada ljeto ostane tek u lijepom sjećanju, u ljudskom
organizmu počinju se događati određeni procesi koje stručnjaci objašnjavaju
evolucijom.
Opadanje kose
Sve je u prirodnom ciklusu gubitka kose. U jednom trenutku 90 odsto naše kose
raste, a ostatak je u mirovanju (poznato kao telogenska faza) u trajanju od dva
do šest mjeseci prije nego što ispadne. Sama folikula dlake onda počiva tri
mjeseca prije nego što se cijeli proces ponovi (osim ako ćelavite). Istraživači
su otkrili da žene u julu imaju najveći udio vlasi u mirovanju. U većini
slučajeva, telogena faza završava oko 100 dana kasnije, od oktobra pa nadalje.
Zašto? Jedna je teorija da je to evolucijska stvar – da tijelo drži kosu kako
bi zaštitila vlasište od ljetnog sunca. I ne samo to, već u ovo doba godine
nivo vitamina D pada kroz nedostatak izloženosti suncu – a nedostatak vitamina
D može pridonijeti neurednim ciklusima kose, gubitku kose i alopeciji.
Istraživanja takođe pokazuju da gotovo jedna od četiri žene
ne dobija dovoljno željeza, stavljajući ih u rizik od anemije povezane s
nedostatkom željeza i gubitkom kose. Daljih 10 odsto žena ne dobija dovoljno
joda, što može uticati na funkciju štitne žlijezde i imati pogubne učinke na
kosu.
Stoga u jesen jedite više proteina, povrća i voća. Uz to
pijte puno vode kako biste poboljšali protok nutrijenata, a možite koristiti
šampon s kofeinom.
Suha koža
Hladan i suv jesenji i zimski vazduh nije prijatelj kože, koja u ovim mjesecima
postaje dehidrirana i osjetljiva. Grijanje ne pomaže situaciji, stoga povećajte
unos vode na tri litra dnevno. Takođe, koristite i dnevnu kremu s ceramidima.
To su masne molekule u koži koje su sastavni dio njene zaštitne barijere tj.
zadržavaju vlagu i tjeraju bakterije i druge mikrobe. Stoga je krema koja ih
sadrži izvrstan način zadržavanja vlage u koži.
Noću se savjetuje primjena seruma s hijaluronskom kiselinom,
koja apsorbuje molekule vode na hiljadu puta veću težinu. Prebacite se s
losiona za tijelo na kremu obogaćenu ceramidima i ureom za zaštitu kože od
vanjskih elemenata. Urea povećava sadržaj vode u koži privlačenjem vlage iz
atmosfere. Takođe tretira suvoću i svrbež, što se događa prirodno tokom
hladnijih mjeseci pa je to posebno korisno za bolesnike koji pate od ekcema i
psorijaze.
Za zdravlje kože savjetuje se jesti puno vitamina C iz
zelenog povrća, kao što su kelj, špinat i brokula, plodova visokih
antioksidansa i beta karotena, kao što su agrumi i bobice, te dijeta bogata
masnom ribom.
Manjak energije
Pitate se zašto se osjećate tako tromo kada prođe ljeto? Dobra vijest je da
niste sami. Postoji opšta tendencija usporavanja i osjećaja pospanosti tokom
hladnijeg vremena, a to može biti dio primitivnog stanja hibernacije.
Drugi je razlog to što počinjemo jesti težu i topliju ugljikohidratnu
hranu kada osjetimo hladnoću, povećavajući tako šanse za smanjenje energije
nakon jela. Pijte zeleni čaj jer sadrži polifenole, koji poboljšavaju
proizvodnju energije. Izbjegavajte kofein, koji je sada prepoznat kao jedan od
velikih energetskih vampira. Naime, kofein u kratkom roku daje brzi podsticaj,
ali dugoročno previše kofeina može dovesti do nemira, nesanice, glavobolje,
tjeskobe i umora.
Za međuobrok pokušajte jesti šaku mješavine sušenog voća
(marelice, smokve, grožđice), sjemenke i orašaste plodove. Napravite teglu s
omiljenom mješavinom i držite je pri ruci.
Počnite dan kašom. Istraživači u Australiji otkrili su da su
sportisti nakon tri sedmice zobene prehrane imali četiri odsto više
izdržljivosti.
Povećanje unosa vitamina C povećaće apsorpciju željeza.
Jednostavan savjet je popiti čašu svježeg soka od narandže tokom doručka, a ne
šoljicu čaja (apsorpcija željeza blokira tanini).
Jedite redovne obroke ravnomjerno raspoređene tokom dana.
Usvojite dijetu koja se temelji na hranjivim vlaknima, kao
što su svježe voće, povrće, grah, orašasti plodovi, sjemenke, korjenasto povrće
i cjelovite žitarice (integralni hljeb, cjelovita tjestenina, ječam, smeđa
riža). Govedina, jaja, zob, ekstrakti kvasca, mliječni proizvodi i smeđa riža daju
vitamin B za proizvodnju energije u ćelijama. Izbjegavajte prejedanje i višak
alkohola, koji može uzrokovati gubitak energije.
Noćne more
Istraživanja su pokazala da su noćne more uobičajene kod osoba koje
doživljavaju depresiju – rizik se počinje povećavati tokom jeseni zbog
sezonskog afektivnog poremećaja. Natjerajte se na šetnju vani čak i ako nije
sunčano. Oblačno nebo i dalje proizvodi svjetlost koja pojačava serotonin.
Slabiji imunitet
Prehlade i druge respiratorne infekcije četiri su puta češće u ovo doba godine
nego tokom toplijih mjeseci. Postoji nekoliko razloga zašto. Prvo, vaš
imunološki sistem trpi više infekcija tokom jeseni i zimskih mjeseci nego u
bilo kojem drugom dobu godine. Istovremeno, nivo vitamina D pada zbog smanjene
izloženosti suncu, što smanjuje imunitet.
Drugi faktor je da ljudi imaju tendenciju više boraviti
zajedno u zatvorenom prostoru kad je hladno, tako da se klice lakše šire.
Grijanje može uzrokovati sušenje nosne sluznice, što olakšava širenje virusnih
infekcija. Pušači su skloniji respiratornim infekcijama jer dim cigarete
nadražuje disajne puteve, tako da infekcija ulazi lakše.
Za prevenciju, uzimajte vitamin D, koji može smanjiti rizik
od najmanje jedne respiratorne infekcije, uključujući prehladu i upalu pluća,
za trećinu. Uzimajte i vitamin C – virusi ne mogu preživjeti u ćelijama koje
sadrže visok nivo vitamina C.
Zanimljivosti
23. septembar uzima se kao službeni početak jeseni te nešto hladnijeg,
vjetrovitijeg i kišnijeg vremena. Iako ovo zvuči zastrašujuće, sve ima svoje
prednosti pa tako i jesen.
1. Prvi i posljednji dan jeseni mijenjaju se otprilike za 24
sata svake godine, jer Zemljina orbita nije savršena.
2. Jedan od najnevjerovatnijih znakova jeseni je okretanje
lišća. Kraći dani su znak da drveće počne da se priprema za zimu.
3. Zimi nema dovoljno svjetlosti za fotosintezu, tako da
pošto se dani skraćuju tokom jeseni, drveće počinje da zatvara svoje sisteme za
proizvodnju hrane i smanjuje količinu hlorofila u lišću.
4. Osobe rođene u jesen žive duže, pokazalo je istraživanje
“Journal of Aging Research”. I ne samo to – bolji su u školi.
5. Seksualno smo aktivniji u jesen. Nivo hormona i kod
muškaraca i kod žena u jesen je viši nego u bilo koje drugo doba godine,
pokazalo je nekoliko studija.
6. Aroma pite od bundeva je prirodni afrodizijak, a ona se
nekada preporučivala za uklanjanje pjegica i liječenje zmijskih ugriza.
7. Jesen se nekada zvala “žetva”.
8. Veća je vjerovatnoća da se Aurora borealis javi u jesen
nego u bilo koje drugo godišnje doba.
9. Nijedan film koji je izašao na jesen nije dobio
“Oscara”.
10. Mnoge ptice se u ovo doba pripremaju za migracije, a
životinje za zimski san.
