Svaki drugi stanovnik u FBiH umire od bolesti srca i krvnih
sudova, a svaki peti od malignih bolesti, podaci su iz posljednjeg izvještaja
Federalnog zavoda za javno zdravstvo koji je jučer u Sarajevu razmatrala Vlada
FBiH.
U dokumentu, čije dijelove “Avaz” ekskluzivno objavljuje,
detaljno su predstavljeni prirodno kretanje stanovništva, vodeće bolesti od
kojih umiremo, faktori rizika za zdravlje građana…
Faktori rizika
Kako se navodi u dokumentu, u prirodnom kretanju
stanovništva pokazatelji su nepovoljniji nego prethodnih godina. Povećava se
stopa mortaliteta tako da je na 1.000 stanovnika 1,3 više umirlih nego rođenih.
Kao i prethodnih godina, vodeći uzroci umiranja stanovništva
FBiH su oboljenja kardiovaskularnog sistema (51,5 posto), maligne neoplazme
(21,8 posto) te endokrina i metabolička oboljenja sa poremećajima u ishrani
(5,3 posto).
Vodeće oboljenje kao uzrok smrti građana u većem bh.
entitetu je srčani udar, koji na 100.000 ljudi pokosi njih 93,5. Drugi vodeći
uzrok smrti je moždani udar sa stopom od 84,2 na 100.000 ljudi. Na trećem
mjestu su maligne neoplazme bronha i pluća.
Poražavajući podaci, odnosno faktori rizika oboljenja su
duhan, koji u FBiH konzumira 44,1 posto odraslih, i alkohol, koji pije 28,8
posto ljudi. Više od petine odraslih je gojazno, a fizički aktivnih je samo
24,6 posto stanovnika. Jedan od ključnih faktora bolesti je i stres.
Faktori rizika iz okoliša zbog kojih obolijevamo su
kontaminirana voda i hrana, zagađen zrak, buka, opasne hemikalije… Naročito
su ugroženi djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji.
Odlazak radnika
– Iako je reforma sistema zdravstva u FBiH bazirana na
jačanju primarne zdravstvene zaštite, još su prisutne razlike u dostupnosti
stanovništvu po svim kantonima. Implementacija porodične medicine nije zadovoljavajuća.
Razlozi za to su nedostatak doktora, fluktuacija zaposlenih, nestimulativni
mehanizmi plaćanja, nedostatak menadžerskih vještina, odlazak zdravstvenih
radnika iz BiH – navodi se u izvještaju.
Vlada jučer razmatrala izvještaj Zavoda za javno
zdravstvo
Skoro 2.000 divljih deponija
U Federaciji postoji skoro 2.000 divljih deponija na
površini od 974.221 kvadrata, izuzev u Sarajevskom i Kantonu 10, gdje ovakva
odlagališta nisu uočena baš u svim općinama. Na deponijama se, zajedno s
komunalnim otpadom, odlaže 55 posto potencijalno infektivnog, 23 posto
hemijskog i 20 posto farmaceutskog otpada iz zdravstvenih ustanova.
avaz.ba/zosradio.ba
