Federalni ministar pravde Mato Jozić ocijenio je iznimno značajnim Prijedlog zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, koji je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila 23. januara ove godine i po hitnom postupku proslijedila u parlamentarnu proceduru.
– Radi se o bitnom zakonskom rješenju za svakog građanina Federacije Bosne i Hercegovine koji se nađe u situaciji da mu sudski proces traje predugo, te mu je na taj način onemogućeno da što prije i efikasnije ostvari svoja prava. Donošenjem ovog zakona poduzimamo to da zaštitimo građane. Mehanizam za zaštitu ovog prava je garantiran odredbama Ustava BiH i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda – kaže ministar pravde.
Riječ je o odredbama člana II 3. e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u svojoj dosadašnjoj praksi kontinuirano ukazivao na sistemsko kršenje prava apelanata na pravično suđenje u razumnom roku.
Ovo zakonsko rješenje propisuje način, uvjete i postupak prava na suđenje u razumnom roku pred nadležnim sudovima u Federaciji BiH.
Zakon predviđa i visinu novčanog obeštećenja u slučaju utvrđivanja povrede prava na suđenje u razumnom roku, koja iznosi 100 KM po godini trajanja sudskog postupka, a najviše novčano obeštećenje je priznato u visini do 2.000 KM. Obeštećenje se, predloženo je, isplaćuje iz budžeta iz kojeg se finansira sud pred kojim je vođen postupak u kojem je utvrđeno kršenje prava na suđenje u razumnom roku.
– Nadam se da ćemo još jednom pokazati zrelost i to da moramo raditi u interesu države i omogućavanja efikasnijeg ostvarivanja prava svih naših građana, a ne da oni na to čekaju godinama – ističe ministar Jozić.
Prijedlogom zakona, postupci kojima se štiti pravo na suđenje u razumnom roku su hitni i imaju prvenstvo u odlučivanju. Predložene odredbe jasno propisuju mehanizam zaštite prava podnošenjem zahtjeva predsjedniku postupajućeg suda. Ostvaruje se i preventivna funkcija kroz odredbe koje propisuju da predsjednik suda na osnovu pravovremenog, potpunog i osnovanog zahtjeva stranke u sudskom postupku nalaže postupajućem sudiji poduzimanje radnji u konkretnom sudskom postupku u roku od šest mjeseci, izuzev ako okolnosti slučaja ne nalažu određivanje dužeg roka.
Predviđeno je da se pri odlučivanju o pravnim sredstvima kojim se štiti pravo na suđenje u razumnom roku u obzir uzimaju složenost predmeta u činjeničnom i pravnom smislu, aktivnost suda, tužilaštva i drugih organa, ponašanje podnosioca pravnog sredstva, značaj predmeta za podnosioca pravnog sredstva i zakonske odredbe o hitnosti postupka.
U prijelaznim i završnim odredbama je navedeno da kantoni u Federaciji BiH pojedina pitanja iz ovog zakona mogu urediti posebnim zakonom.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u više slučajeva utvrdio povredu prava na suđenje u razumnom roku te naložio provođenje generalnih mjera poput uvođenja preventivnog pravnog lijeka koji se odnosi na dužinu postupka. U konkretnim slučajevima utvrđena je i naknada štete apelantima. U ovakvim predmetima naknadu štete je utvrđivao i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu.
avaz.ba/zosradio.ba
