Na osnovu Ugovora o Energetskoj zajednici i zahtjeva
Direktive o internom tržištu, u Federaciji BiH se čeka da započne proces
prestrukturiranja elektroenergetskog sektora.
To će, zvanično, biti moguće nakon što Dom naroda Parlamenta
Federacije BiH na nekoj od narednih sjednica da saglasnost na Program
prestrukturiranja elektroenergetskog sektora, a koji je ove sedmice prihvatio
Predstavnički dom.
Prva aktivnost bit će formiranje operatora distributivnog
sistema (ODS), odnosno pravno i upravljačko razdvajanje djelatnosti
distribucije od ostalih elektroprivrednih djelatnosti (proizvodnja,
snabdijevanje, trgovina) unutar elektroprivreda.
Suština ovog procesa je, kako je izjavio Feni federalni
ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić, izdvajanje
distribucije kao mrežne djelatnosti koja predstavlja prirodni monopol, od
ostalih djelatnosti za koje je moguća konkurencija.
Shodno tome “distributivna djelatnost je regulirana i
tarife za njeno poslovanje (mrežarina) utvrđuje regulator”.
– Ova obaveza bit će realizirana tako što će elektroprivrede
da registriraju preduzeća za djelatnost distribucije koja će biti u njihovom
vlasništvu. Ta nova preduzeća će, u skladu sa direktivom, imati veliki stepen
samostalnosti, te biti nezavisna u pogledu poslovnog upravljanja, organizacije
i donošenja odluka, u odnosu na elektroprivrede kao vlasnike. Suština ovih
odredbi je da se spriječi eventualno narušavanje konkurencije, odnosno da se
omogući da usluge mreže mogu koristiti svi snabdjevači na tržištu pod jednakim
uslovima – pojasnio je Džindić.
Ostale elektroprivredne djelatnosti su tržišne, odnosno
“otvorene su za konkurenciju, a krajnje cijene nisu regulisane”.
– Izuzetak je univerzalna usluga, snabdijevanje domaćinstava
i kupaca na niskom naponu za koju tarife odobrava regulator. Prema tome, za
razliku od distribucije, direktiva za ove djelatnosti ne utvrđuje nikakve
obaveze u pogledu razdvajanja – naglasio je Džindić.
Zbog navedenog, u Programu je odabran pristup da za ove
djelatnosti ne treba prejuducirati modele reorganizacije, posebno u pogledu
pravnog razdvajanja, već da treba prvo uraditi detaljne analize i na osnovu
njih donijeti odgovarajuće odluke.
– To se odnosi i na djelatnost rudarstva, koja je povezana
sa dugoročnim statusom termoelektrana i planovima korištenja uglja. Pri tome će
od posebnog značaja biti planovi koji će utvrditi ciljeve BiH u globalnim
procesima dekarbonizacije i transformacije elektroenergetskog sektora, posebno
Nacionalni energetski i Klimatski plan (NECP) koji BiH mora donijeti i na
osnovu odluka Energetske zajednice i na osnovu Pariškog sporazuma – rekao je u
razgovoru za Fenu federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin
Džindić.
Bosna i Hercegovina je potpisnik Ugovora o uspostavi
Energetske zajednice koji je na snazi od 1. jula 2006. godine. Time je preuzeta
obaveza preuzimanja i provedbe pravne stečevine Evropske unije koja se, između
ostalog, odnosi na tržište električne energije.
Osnovni cilj energetske zajednice, sa aspekta tržišta
električne energije, je kreiranje stabilnog i jedinstvenog regulatornog okvira
i trzišnog prostora koji osigurava pouzdano snabdijevanje električnom energijom
i može privući investicije.
