Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je ove
sedmice novu publikaciju “Žene i muškarci u BiH”, koja obuhvata podatke iz
različitih statističkih i drugih oblasti, razvrstane po spolu i daju prikaz
položaja žena i muškaraca u bh. društvu. Kako kaže direktor Agencije Velimir
Jukić, ovakvim publikacijama ta institucija ima namjeru dati svojevrstan
doprinos u postizanju jednakosti i ravnopravnosti spolova.
Publikacija se bavi različitim oblastima poput zdravstva i
mortaliteta, obrazovanja, nauke i istraživanja, zaposlenosti, socijalne
zaštite, kriminaliteta, političke vlasti, javne uprave i nasiljem nad
ženama. Prema Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova provedenom u
Bosni i Hercegovini 2013. godine u BiH je živjelo 3.531.159 osoba, od čega
1.798.889 žena i 1.732.270 muškaraca.
Međutim, koeficijent maskuliniteta koji predstavlja broj
muškaraca na 100 žena pokazao je da je najveća stopa maskuliniteta u starosnoj
grupi od 15 do 19 godina starosti, gdje na 100 žena dolazi skoro 106 muškaraca.
Idući prema starijoj životnoj dobi, stopa maskuliniteta ima
tendenciju opadanja, pa od 45 godina i više, u populaciji ima više žena nego
muškaraca, te od tog perioda koeficijent maskuliniteta naglo opada, a najniži
je u starosnoj grupi 85+ i bilježi vrijednost od 47,6, što znači da u
najkasnijoj životnoj dobi, na 100 žena dolazi oko 48 muškaraca.
Kada je u pitanju prirodni priraštaj, od 2009. godine u BiH
postoji trend negativnog prirodnog priraštaja. Ukupna stopa fertiliteta je u
2017. godini bila najviša u Turskoj (2,07), a od zemalja Evropske unije u
Francuskoj (1,90), dok je najniža bila u Bosni i Hercegovini i Malti (1,26).
Prosječna starost majke prema rođenju prvog djeteta je u
periodu od 2014. do 2018. godine, porasla s 26,9 na 27,4 godine, a statistika
donosi i podatak da od ukupnog broja vanbračne djece, kod 82 posto roditelji
žive zajedno.
Novi bilten donosi podatke i o prekidu trudnoće u 2017. i
2018. godine koji pokazuju da se polovina prekida trudnoće dogodila kod majki
starosne grupe od 30 do 39 godine.
U 2018. godini sklopljeno je 1.200 brakova više u odnosu na
2014. godinu te je sklopljeno ukupno 19.911 brakova. Prosječna starost nevjeste
pri zaključenju prvog braka u 2018. godini je bila 27,1 godina, a kod
mladoženje 29,7 godina života.
U posljednjoj deceniji je zabilježen trend stalnog povećanja
godina starosti pri sklapanju prvog braka, što znači da žene i muškarci sve
kasnije stupaju u brak.
U 2018. godini došlo je do razvoda 3.091 braka. Najveći broj
razvoda i kod žena i kod muškaraca desio se u životnoj dobi od 40 do 49 godina.
Prosječna starost umrlih žena u 2014. godini bila je 75,8
godina, a muškaraca 70,4, dok je u 2018. godini prosječna starost umrlih žena
76,8 godine, a muškaraca 71,4 godine, što znači da se stanovništvo u BiH duže
živi u odnosu na posmatrani period.
Nasilnih smrti (nesretan slučaj, samoubistvo i ubistvo) u
2018. godini bilo je 1.000, od čega su nasilnom smrti preminule 233 žena i 767
muškaraca.
Kada su u pitanju podaci koji se odnose na unutrašnja
migraciona kretanja stanovništva BiH u 2018. godini, broj doseljenih/odseljenih
stanovnika iznosio je 29.379, od čega je bilo 17.611 (60 posto) žena i 11.768
(40 posto) muškaraca.
U školskoj 2018/2019. godini u BiH su bile 359 predškolske
ustanove, što je za 8,1 post više ustanova u odnosu na prethodnu godinu, pri
čemu je i broj djece korisnika predškolskih ustanova porastao.
Broj učenika u osnovnim i srednjim školama se iz godine u
godinu smanjuje. U školskoj 2018/2019. godini više od polovine srednjoškolaca
je pohađalo tehničke škole, dok je svaki četvrti srednjoškolac pohađao
gimnaziju.
Razlike u spolnoj zastupljenosti su najveće u stručnim
školama, u kojima je oko 70 posto muškaraca, a u drugim vrstama srednjih škola,
zastupljenije su učenice.
Od ukupnog broja srednjoškolaca, svaka treća učenica i svaki
peti učenik su uključeni u opće srednje obrazovanje. Na ukupnom nivou, u 2019.
godini je tri četvrtine srednjoškolaca pohađalo stručne srednje škole i taj
trend je konstantan kroz godine.
Postignuće u visokom obrazovanju je indikator koji se
definira kao procenat osoba starosti od 30 do 34 godine koje su uspješno
završile tercijarno obrazovanje (fakultete/akademije/univezitete), a prema tom
indikatoru u BiH je za 9,6 posto više žena završilo srednje obrazovanje u
odnosu na muškarce.
Prema podacima Ankete o obrazovanju odraslih, u 2016. godini
više od polovine stanovništva BiH nije govorilo nijedan strani jezik (61
posto), dok je 30,8 posto stanovništva govorilo jedan, a osam posto više od
jednog stranog jezika.
Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH propisuje da svi
statistički podaci i informacije koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju u
državnim tijelima na svim nivoima, javnim službama i ustanovama, državnim i
privatnim preduzećima i ostalim subjektima, moraju biti iskazani po spolu.
