U augustu 2019. godine broj zaposlenih
osoba u BiH iznosio je 816.926, od čega je 349.106 žena, podaci su Agencije za
statistiku BiH.
Međutim, kada govorimo o razlikama u
platama između muškaraca i žena, prije nekoliko godina vršena su razna
istraživanja kojima je utvrđeno da žene zarađuju manje nego muškarci.
Tako je Međunarodni servis za
istraživanje visine plata Paylab 2018. godine analizirao plate muškaraca i žena
te došao do podatka kako žene zarađuju od 2 do 11 posto manje nego muške kolege
na istom radnom mjestu u zemljama centralne i istočne Evrope, u Srbiji,
Slovačkoj, Mađarskoj, Češkoj, Latviji, BiH, Estoniji, Litvaniji, Hrvatskoj te
Finskoj.
To se u najvećoj mjeri pripisuje
činjenici da žene više rade u sektorima i na pozicijama na kojima generalno
zarađuju manje, pojašnjava nam ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Nedostatak samopouzdanja u promicanju
vlastitih interesa
Tokom istraživanja došlo se do
zaključka da je nedostatak samopouzdanja u promicanju vlastitih interesa jedan
od glavnih razloga zašto žene zarađuju manje od muškaraca.
“Kada analiziramo odnos između
prosječnih zarada muškaraca i žena, moramo uzeti u obzir nekoliko faktora. Prva
stvar je da su razlike u platama determinisane izborom, to znači izborom žena i
muškaraca koju će profesiju izabrati, kojoj poziciji teže i koliko će se
posvetiti datoj poziciji. Dalje, na date izbore utječu dvije grupe faktora, a
to su društveni i biološki. Društveni faktori kažu da je slabija pregovaračka
moć žena na radnom mjestu, manje se bore za visinu plate”, govori Čavalić.
S druge strane, kada je riječ o
biološkim faktorima, nastavlja Čavalić, postoje predispizicije koje pokazuju da
žene ne žele dovoljno da se posvete karijeri, odnosno prioritet daju odgoju
djece i porodici.
“Pokazano je da žene manje biraju STEM
oblasti, odnosno poslove iz oblasti nauke, tehnologije, inžinjeringa i
matematike. Tu postoji norveški gender paradoks koji pokazuje da čak i ako
imate apsolutnu mogućnost izbora, naprimjer u Norveškoj, i ako nemate mogućnost
izbora kao naprimjer u Saudijskoj Arabiji, težite određenim oblastima i
djelatnostima koje nužno ne spadaju u STEM”, pojašnjava Čavalić.
Statistički gledano, dodaje on, to
znači da muškarci više teže poslovima kao što je programerski posao.
Ohrabrivati djevojke da se bave
programiranjem
“Ukoliko želimo riješiti problem
nejednakosti plata, to treba riješiti na način da ohrabrujemo djevojke da se
više bave programiranjem. Ako su muškarac i žena na istoj poziciji, to ne znači
da će žene biti manje plaćene, nego da žene biraju profesije koje su generalno
manje plaćene”, smatra Čavalić.
S ovim zaključcima podudaraju se i
podaci Agencije za statistiku BiH iz augusta 2019. godine koji pokazuju da
žene, istina, biraju manje plaćene poslove.
Tako je najviše žena zaposleno u
oblasti obrazovanja (41.302), zdravstva (38.798), prerađivačke industrije
(61.680) i trgovine (76.806), dok je naprimjer u oblasti informacija i komunikacija
od ukupno 21.788 zaposlenih, samo 8.070 žena.
zosradio.ba/zenicablog.com
