Stanovnici BiH jedini u regionu ne mogu biti donori organa
svome prijatelju. Naime, zakoni u našoj zemlji to ne dozvoljavaju, a prema
onome što nam je rečeno iz Ministarstva zdravstva FBiH, tako će biti do
daljnjeg iako za to nema baš jasnog objašnjenja.
Žuljević: Samo u BiH ne može
Službena izjava
Često možemo pročitati u regionalnim medijima naslove
„Prijatelj mu donirao bubreg“, „Prijateljstvo bez granica – donirao mu bubreg i
dio jetre“. Jedan od posljednjih ovakvih slučajeva zabilježen je prošli mjesec
u Srbiji.
Predsjednik Udruženja dijaliznih i transplantiranih
bolesnika Tomislav Žuljević za „Avaz“ je kazao da su zabrane da prijatelj može
donirati bubreg bespotrebne.
– Zakon je neumitan, donor može biti i do četvrtog koljena.
Mi smo predlagali i drugačije, ali, nažalost, nije palo na plodno tlo. Rijetka
smo zemlja u Evropi gdje ne možete na ovaj način spasiti život prijatelju,
daljnjem rođaku ili radnom kolegi. U Hrvatskoj je to riješeno da se potpiše
službena izjava kod notara da donirate bubreg bez ikakve novčane naknade – pojasnio
je Žuljević.
Podudarnost tkiva
Stručnjaci ističu da je u gotovo svim zemljama Evrope
dozvoljeno doniranje bubrega, pa i dijela jetre, bez obzira na srodničku vezu.
– Bitno je da osoba koja želi biti donor bude zdrava. Drugih
prepreka nema, pa čak ni krvna grupa, podudarnost tkiva nisu bitne. U izradu
zakona se, može se zaključiti, ne uključuju stručnjaci koji se bave
transplantacijom, nego neki birokrati koji zakon „režu“ bez reda – istakao je
Žuljević.
Iz Federalnog ministarstva zdravstva za medije pojašnjavaju
da je mogućnost da prijatelj bude donor odbijena jer u redovnoj proceduri
donošenje izmjena i dopuna Zakona o transplantaciji organa i tkiva nije ni bilo
inicijative da se takva mogućnost razmatra.
Statistički podaci
Prema statističkim podacima, globalno najveći udio organa za
transplantacijsko liječenje dobiva od kadaveričnih donora (umrlih osoba kod
kojih je potvrđena moždana smrt), dok je 10 posto organa za presađivanje
donirano od živih donora.
avaz.ba/zosradio.ba
