Kraj je marta, poljoprivredni proizvođači uveliko vrše
pripreme svojih staklenika, plastenika i parcela na otvorenom za sjetvu i
sadnju različitih povrtarskih i ratarskih poljoprivrenih kultura koje se
uspješno uzgajaju na ovim prostorima. Sada, više nego ikad, jasno je da se mora
intenzivirati poljoprivredna proizvodnja, poručuju iz Instituta za zdravlje i
sigurnost hrane Zenica.
Rasadničari se uveliko na uobičajen način pripremaju da
tržištu ponude dovoljan broj presadnica, paradajza, paprika i dr. povrtlarskih
kultura za sadnju u zaštićenom prostoru, a kada dovoljno otopli i na parcelama
na otvorenom.
Djelovanje u doba pandemije
Svjedoci smo da je od rata na ovamo veliki broj
poljoprivrednih proizvođača, nakon stabilizacije u snabdijevanju osnovnim
prehrambenim artiklima odustao od sjetve i sadnje i potpuno postao ovisan o
tržišnim prilikama. Značajan dio stanovnika preselio se iz sela u gradove ili
pak živeći i dalje na selu napustio je zemlju koja nam je oduvijek bila oslonac
i hranilac i okrenuli se jeftinijoj neprovjerenoj, manje kvalitetnoj uvoznoj
hrani zbog koje se možemo opeći. Ostale su prazne kuće, štale i kokošinjci.
Manji dio je onih, koji su ostali vjerni poljoprivredi i
svojoj zemlji unaprijedili i postali tržišno konkurentni uvezenim
poljoprivrednim proizvodima i od toga napravili uspješne zadruge/udruženja ili
pak postali uspješni individualni poljoprivredni proizvođači. Prije svega to su
malinari, proizvođači povrća u zaštićenom prostoru i na otvorenom, proizvođači
pilećeg mesa, šampinjona, mlijeka i mliječnih proizvoda i dr.
– Ovih dana pred nama su novi izazovi uzrokovani u svijetu
proglašenom pandemijom zbog korona virusa sa velikim brojem zaraženih, umrlih,
sa brojnim naredbama, ograničenjima, preporukama o ponašanju kojih se moramo
pridržavati ukoliko ne želimo da zarazimo sebe i sve one koji su u našem
okruženju počev od članova porodice do kolega u radnom okruženju. Sastavni dio
ograničenja odnosi se i na zatvaranje granica sa susjedima koje ima za
posljedicu otežan protok roba, a odnosi se prije svega na dovoz hrane za
stanovništvo i hrane za domaće životinje koje nemamo u dovoljnim količinama sa
naših njiva. Ovakvo stanje može dovesti do nestašice hrane, a i ono što se
uveze značajno će poskupiti, ističe Kasim Velić, direktor Zavoda za zaštitu
bilja INZ-a.
Svaku vanrednu situaciju pa i proglašenu pandemiju prati
izvjesna doza panike među stanovništvom koja se prije svega odnosi na
obezbjeđenje dovoljnih količina hrane, lijekova i zaštitnih sredstava, a to
dovodi do toga da će ljudi koji paničare pokupovati zaliha i preko potrebne
mjere koje na kraju iste mogu i propasti.
Preporuke i savjeti
– Često čujemo različite pesimistične prognoze o dužini
trajanja ove pandemije od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci. Zbog toga
iskoristimo dane koji su pred nama, idealno je vrijeme za sadnju krompira,
salate, sjetvu mrkve, špinata, graška, a kada malo otopli sadnju različitih
povrtarskih kultura, sjetvu kukuruza kako za zrno tako i šečerca, sjetvu graha
tikve, bundeve i dr. Naše vlastite proizvode možemo imati na trpezi već za
mjesec dana. Ponovno “uselimo” naše štale, kokošinjce. Utovljene
piliće već možemo imati za mjesec i po dana, deset kokošiju daje nam svaki dan
šest do osam jaja, navodi Velić.
Iskustvo koje nosimo iz bliske prošlosti (‘92-‘95)
iskoristimo da bude naša prednost. Prilagoditi kućne budžete, kao i budžete
općina i kantona novonastaloj situaciji, te osigurati dovoljno finansijskih
sredstava za nabavku dovoljnih količina sjemenskog i sadnog materijala i
đubriva. Po potrebi pored kriznih štabova koji prate razvoj korona virusa
formirati krizne štabove za poljoprivredu, te utjecati na povećan postotak
obradivih površina. Moramo povećati broj obradivih površina kako bismo
prebrodili ove teške trenutke kada u značajnom dijelu (brašno, ulje, šećer) ovisimo
o uvoznoj hrani, navodi se u preporukama INZ-a.
Moramo znati i biti potpuno svjesni da su najbolje zalihe i
robne rezerve na našim njivama i zbog toga krajnje je vrijeme – krenuti u
akciju saopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
zosradio.ba
