IntervjuFabrike dobrih vijesti sa Rusmirom Hrvićem, predsjednikom Uprave AS Holdinga…
Pokazali smo odgovornost i opravdali povjerenje
Sasvim je normalno i poželjeno da volite svoje i da u njemu
pronalazite motiv da pobjeđujete. Naš motiv je naša Bosna sa tim našim
jedinstvom u različitostima. Danas smo tu gdje jesmo, i danas imamo sistem iza
kojeg stoje hiljade radnika, ali i milioni potrošača. I pri tome, imamo snagu
koja je regionalno respektabilna.
Gospodine Hrviću, upravljate najvećim bosanskohercegovačkim
privrednim sistemom za proizvodnju hrane. Kako se AS Holding pokazao u ovoj
krizi?
Da, naši kapaciteti, uzevši u obzir sve naše kompanije, je
proizvodnja oko 300.000 tona hrane, gotovih proizvoda i dodataka hrani bez
kojih se ne može. Hiljade naših radnika radili su kao jedan. Pokazalo se i ovaj
put koliko je za funkcioniranje života važno imati jedan ovakav integriran i
snažan sistem. Teško je govoriti o sebi, zato puno više slušamo šta drugi
govore o nama. Dobijamo zaista puno pohvala od prijatelja, ali i ljudi koje ne
poznajemo za ukupan angažman koji smo pokazali. Mislim da smo opravdali
povjerenje i da smo odgovorili ovom neizmjerno važnom i istodobno teškom
zadatku. Sve naše kapacitete smo stavili u puni pogon. Uspjeli smo
stabilizirati tržište. Pri tome, naglašavam, ispoštovali smo kako domaće
tržište, tako i naša tradicionalna ino tržišta. U kratkom roku smo isporučili
desetine hjiljada tona brašna, soli, tjestenine, keksa, supa, začina, namaza,
itd. Pokazali smo da smo kao sistem koji brine o svojim potrošačima u ovom
trenutku nezamjenjivi.
S obzirom na kapacitete i portfolio kojim raspolažete,
postajete sve značajniji regionalni igrač.
Tiha voda brijege valja, rekao bi naš narod. Godinama smo
strpljivo radili, pametno investirali, strateški se širili upravo na ona
područja u kojima je Bosna i Hercegovina tradicionalno vodeća. U našem sistemu
danas posluju kompanije sa najdužom tradicijom i respektabilnim kapacitetima u
segmentu prehrane kao što su npr. Klas i Solana Tuzla, a koje su sada došle do
punog izražaja. Uz postrojenja u Ljubačama, Sprindu, zatim, pogonima u AS-u,
Kentu, Vispaku, AC Foodu, Oazi, ZIM-u i drugim kompanijama koje svi zajedno
proizvode praktično sve što je potrebno za ishranu ljudi, AS Holding je uistinu
pokazao svoju stratešku snagu. Inetgrirali smo naš poslovni sistem, a probleme
nastojali rješavati preventivno. Stvorili smo okvirne uvjete da spremni dočekamo
ovu najnoviju krizu shvativši je kao izazov.
Šta mislite kako će se situacija dalje odvijati?
Kriza će vjerovatno potrajati. Neka ograničenja će možda u
dogledno vrijeme popustiti u izvjesnoj mjeri, ali i dalje će biti potrebne
mjere opreza. Virus se brzo prenosi i ugrožava sve kategorije stanovništva. U
tom smislu, mi smo poduzeli sve potrebne mjere opreza u svim našim kompanijama.
Istina je da poslujemo u krajnje otežanim uvjetima, ali dajemo maksimum. Mogu
poručiti da ćemo i u vremenu koje je ispred nas sve naše kapacitete staviti u
puni pogon kako niko od naših kupaca na domaćem i na inozemnim tržištima, prije
svega naši susjedi, ne bi osjetili nestašicu onih roba koje mi proizvodimo, a
tu prije svega mislim na so, brašno i pekarske proizvode.
Ovih dana ponovno je do izražaja došao ekonomski
patriotizam. Kako to objašnjavate?
U vanrednim okolnostima ljudi bolje vide i jasnije razumiju
situaciju u kojoj se nalaze. Kada se granice zatvore ili dođe do otežanog
snabdijevanja, do izražaja dolaze domaći proizvođači. Ne mogu ni zamisliti šta
bi bilo da nismo u našim bosanskohercegovačkim rukama imali jedan Klas, Solanu
Tuzla, Violetu, Madi ili Bosnalijek. Neka mi oproste svi koje nisam naveo, ali
bitna je poruka. Svi skupa vrijedimo onoliko koliko proizvodimo. Proizvodimo i
kupujmo domaće mora ostati prioritet i koncept našeg života i poslije ove
krize, jer je to ono što nam je svima potrebno. Na ovom konceptu je sve i
počelo u našoj grupi, jer smo pokretanjem trgovine prije 25 godina shvatili da
nama ovdje nema života ako ne budemo sami proizvodili. Sasvim je normalno i
poželjeno da volite svoje i da u njemu pronalazite motiv da pobjeđujete. Naš
motiv je naša Bosna sa tim našim jedinstvom u različitostima. Danas smo tu gdje
jesmo, i danas imamo sistem iza kojeg stoje hiljade radnika, ali i milioni
potrošača. I pri tome, imamo snagu koja je regionalno respektabilna.
Čini se da bi ovaj put vaši dugogodišnji apeli da se ulaže u
primarnu poljoprivrednu proizvodnju mogli doći do izražaja. Koja je vaša
procjena, kako bi mogle ove godine proteći proljetna i jesenja sjetva?
Poljoprivredni proizvođači su prepoznali interes i to je
dobro. Zasijat će se ove godine više nego ikada. Prema nekim podacima u Bosni i
Hercegovini smo do sada imali nevjerovatnih 1 milion hektara neobrađenih
površina. Taj luksuz sebi više ne smijemo priuštiti. Vidim da su ministarstva
poljoprivrede ove godine krenula u jednu snažnu kampanju kako bi izgradili
efikasan sistem za poticaje i integrisanje poljoprivredne proizvodnje, od
entieta, preko kantona, do općina. Istina, nedostaje ministarstvo na državnom
niovu, ali nadam se da ćemo sa približavanjem ulaska u EU, i tu obavezu
ispuniti. S naše strane, mi ćemo, kao što smo to i do sada isticali,
garantirati otkup od domaćih proizvođača za naše potrebe. Jedini uvjet je
kvalitet.
Kako pomoći privredi po vašem mišljenju?
Dio privrede se nalazi u teškoj situaciji, dok je drugi njen
dio kao što je proizvodnja hrane, rudnici i proizvodnja električne energije,
proizvodnja lijekova i higijenskih sredstava, pokazao izvanrednu odgovornost u
ovom važnom trenutku, organizirao se i postigao maksimum. Zahvaljujući ovom
dijelu domaće proizvodnje stabilizirano je tržište i nije došlo do većih
poremećaja u njegovom snabdijevanju.
Privredi se mora pomoći sistemski, jasno i precizno bez bilo
kakvih uvjeta. Jer će se prije ili kasnije sve firme naći u problemu
solventnosti, likvidnosti ili uspješnosti poslovanja. U ovu pomoć se moraju
uključiti svi nivoi vlasti jer je jako bitno održati domaću proizvodnju, radna
mjesta te nakon što završe vanredne mjere čim prije ekonomske tokove
stabilizirati i ponovo krenuti u nove cikluse proizvodnje, inovacija i
investcija.
zosradio.ba/mcm.ba
