Bosna i Hercegovina je proteklih godina zabilježila
ekspanziju proizvodnje jagodastog voća, posebno u ruralnim područjima jer
obezbjeđuje relativno brz povrat uloženih sredstava, ali i angažuje vlastitu
radnu snagu unutar domaćinstva. Uz relativno mala ulaganja, povrat svojih
sredstava i prvu zaradu proizvođači mogu očekivati u prilično kratkom periodu.
Značaj pčela i njihov ekonomski učinak
UN je prepoznao važnost pčela u ekosistemu te je 20. maj
proglasio Svjetskim danom pčela. Usvajajući rezoluciju koju je predložila
Slovenija, a podržale sve članice EU i mnoge druge zemlje svijeta, Ujedinjeni
narodi proglasili su ovaj datum s ciljem da se podigne svijest o njihovom
značaju i upozori na smanjenje broja pčela u svijetu, podsjećaju iz Instituta
za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Odluku o obilježavanju Svjetskog dana pčela Generalna
skupština UN donijela je krajem 2017. Rezolucijom 155 kosponzora, uključujući
Europsku uniju, SAD, Kinu i Rusiju, predviđeno je da se Svjetski dan pčela
obilježava “kroz edukaciju i aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti o
značaju pčela i drugih opraščivača, na opasnosti sa kojima se suočavaju, kao i
njihov doprinos održivom razvoju”.
Pčele i drugi oprašivači od ključnog su značaja za globalni
lanac ishrane. One ne samo da osiguravaju sigurnost u hrani, nego i obavljaju
ekonomske aktivnosti vrijedne 577 milijardi dolara, procijenila je Međuvladina
naučno-politička platforma o biodiverzitetu i uslugama ekositema (IPBES). Pčele
su ključni dio mnogih ekosistema i dobar su indikator stanja zdravlja
ekosistema.
Broj oprašivača u Evropi smanjen je u posljednjih 30 godina
za tri četvrtine. Mnogi naučnici smatraju da je odlučujući bio rast upotrebe
pesticida.
Povoljni klimatski uslovi, kvalitetno i nezagađeno zemljište
učinili su da plodovi jagodastog voća, maline prije svega, promovišu ove
prostore u mnogim zemljama EU i šire. Upravo period koji je pred nama (polovina
maja-kraj juna) karakteriše obilno cvjetanje maline.
Prinos meda i do 200 kilograma sa hektara procvalih malina
– Ona, uz kupinu spada u veoma medonosne voćne kulture, a
osim nektara pčelama je izdašan izvor i polena. Nasadi u vrijeme cvatnje ove
profitabilne voćne kulture jednostavno budu zaposjednuti ovim korisnim
insektima koji donose radost i malinarima ali i pčelarima jer pčele kao
oprašivaći igraju veoma važnu ulogu u proizvodnji voća, a upravo iz ovog
razloga i jedni i drugi trebaju voditi računa da se pri tretmanu zasada maline
ne stradaju pčele, navode iz INZ-a.
– Općenito se može reći da pčela opraši preko 90 posto
cvjetova, a ovim procesom obezbeđuje se obimniji rod i krupniji plodovi.
Oprašivanje je posebno važno u malinjacima i drugom jagodastom voću, jer je
cilj da se iz svakog cvijeta formira plod.Ukupna cvatnja maline traje preko 30
dana dok najjače medenje traje oko 20 dana, a pčele cvjetove posjećuju od ranog
jutra pa do mraka. Malina nektar izlučuje i pri hladnijem vremenu, sadržaj
šećera u nektaru se kreće od 44- 52 posto. Dnevni unosi mogu se kretati i do
šest kg, a ukupni prinos do 40 kg po košnici. Prinos sa jednog hektara može da
bude i do 200 kg meda. Ni malinari nisu bez koristi od posjete pčela, jer se
prinosi povečavaju i do 80 posto, navodi Kasim Velić, rukovoditelj Zavoda za
zaštitu bilja uokviru INZ-a.
