Pandemija koronavirusa nije utjecala na dinamiku izgradnje
Koridora 5C. Izjavio je ovo Vojin Mitrović, ministar komunikacija
i prometa BiH.
– Trenutno je u izgradnji 38,5 kilometara autoceste – kaže
Mitrović.
Bez poteškoća
Šta je urađeno od početka godine kada je u pitanju Koridor
5C te šta se trenutno radi?
– Aktivna su sva gradilišta, a riječ je o gradilištima
Vranduk – Ponirak, Ponirak – Vraca, Vraca – Donja Gračanica, Klopče – Donja
Gračanica, tunel Ivan, Buna – Počitelj i Počitelj – Zvirovići. U toku su i
radovi prve faze na izgradnji brze ceste Prača – Goražde (tunel Hranjen) dužine
5,5 kilometara te radovi na rehabilitaciji regionalne ceste R425a na dionici
Tromeđa – Zvirovići u dužini od 5,8 kilometara. Do novembra završit će se i
pustiti u promet novih 11 kilometara autoputa. Radi se o dionicama Drivuša –
Klopče, Klopče – Donja Gračanica i o dijelu dionice Donja Gračanica – Vraca.
Time će biti kompletirana zaobilaznica oko Zenice.
Hoće li najavljena recesija utjecati na gradnju autoputeva u
BiH?
– Ne, jer izgradnja dionica autoceste na Koridoru 5C se
nastavila u punom obimu bez značajnih poteškoća do sada. Za sve dionice
autoceste na Koridoru 5C koje su u izgradnji osigurani su vanjski izvori
finansiranja, odnosno one se finansiraju putem kreditnog okvira zaljučenog s
međunarodnim finansijskim institucijama te bespovratnim sredstvima Evropske
unije.
Beograd – Sarajevo
A autocesta Sarajevo – Beograd?
– Razvoj cestovne infrastrukture u FBiH u narednom periodu
će se zasnivati na projektima izgradnje novih cesta visokog ranga. Transportna
strategija FBiH navodi kako FBiH, sa stanovišta saobraćajnog i geografskog
povezivanja, karakterizira izražena potreba za novim modelima i ciklusima
investicija.
Strateški značaj autoceste Sarajevo – Beograd za Federaciju
i BiH se ogleda kroz podršku sveopćeg razvoja gravitacionog područja autoceste
i cijele države, kao i razvoj prioritetnih privrednih grana, ravnomjerni
regionalni razvoj, porast zaposlenosti i pozitivan utjecaj na demografski
razvoj.
Autocesta će, također, omogućiti povezivanje BiH s evropskim
saobraćajnim sistemom, ojačati tranzitnu ulogu BiH, doprinijeti uklanjanju
uskih grla u saobraćajnoj infrastrukturi, omogućiti bolji protok ljudi i roba,
povećati sigurnost saobraćaja te povećati mobilnosti stanovništva.
Naplata manja za 24,7 posto
Naplata cestarina drastično je pala. Koje su posljedice
toga?
– Ukupno smanjenje prihoda od naplate cestarine u posljednja
tri mjeseca (februar, mart i april) bilježi pad za 24,7 posto, što za direktnu
posljedicu ima smanjenje prihoda „Autocesta FBiH“. U zavisnosti od budućih
kretanja – prije svega dužine trajanja oporavka i vraćanja na nivo privrednog
razvoja koji je bio prije novonastale situacije, moći će se preciznije
izmjeriti utjecaj na finansiranje obaveza.
zosradio.ba/avaz.ba
