Iznenadni i veliki šok pandemije koronavirusa i mjere zatvaranja
sa ciljem njenog suzbijanja doveli su do ozbiljnog pada globalne ekonomije. Prema
prognozama Svjetske banke, ove godine će doći do pada globalnog rasta za 5,2
posto. To bi predstavljalo najdublju recesiju od Drugog svjetskog rata, pri
čemu bi najveći broj ekonomija doživio najveći pad proizvodnje po glavi
stanovnika od 1870. godine, saopštila je Svjetska banka u svom najnovijem
izvještaju Globalni ekonomski izgledi.
Očekuje se da, uslijed ozbiljnog poremećaja domaće potražnje
i ponude, trgovine i finansija, ekonomska aktivnost naprednih ekonomija doživi
pad za sedam posto u 2020. godini. Očekuje se da ove godine nova tržišta i
ekonomije u razvoju (EMDE) dožive pad za 2,5 posto, što je prvo smanjenje
na nivou ove grupe u posljednjih najmanje 60 godina. Očekuje se pad dohotka po
glavi stanovnika za 3,6 posto, zbog čega će se milioni ljudi ove godine suočiti
sa ekstremnim siromaštvom, ističu iz Svjetske banke.
Najteže su pogođene one zemlje u kojima je pandemija bila
najteža i koje se u velikoj mjeri oslanjaju na globalnu trgovinu, turizam,
izvoz roba i vanjsko finansiranje. Mada će se jačina udara razlikovati od
regiona do regiona, sva nova tržišta i ekonomije u razvoju imaju ranjivosti,
koje su pojačane uslijed vanjskih šokova. Pored toga, prekidi u pristupu
školovanju i primarnoj zdravstvenoj zaštiti vjerovatno će imati dugotrajne
efekte na razvoj ljudskog kapitala.
“Ovo je veoma zabrinjavajuće, jer će kriza vjerovatno
ostaviti dugotrajne posljedice i dovesti do krupnih globalnih izazova. Prva
stavka na dnevnom redu je rješavanje hitnih globalnih zdravstvenih i ekonomskih
pitanja. Uz to, globalna zajednica se mora ujediniti kako bi se pronašao način
za snažniji oporavak, kako bi izbjegli da se još veći broj ljudi suoči sa
siromaštvom i nezaposlenošću”, naglasila je Ceyla Pazarbasioglu,
potpredsjednica Svjetske banke za ujednačen rast, finansije i institucije.
Prema osnovnoj prognozi, pod pretpostavkom da se pandemija
povuče dovoljno da se omogući ukidanje domaćih mjera za ublažavanje do sredine
godine u naprednim ekonomijama i nešto kasnije u EMDE, da se globalna
prelivanja smanje u drugoj polovini godine, te da poremećaji na finansijskim
tržištima ne budu dugotrajni, prognozira se da će se globalni rast vratiti na
4,2 posto u 2021. godini, odnosno na 3,9 posto za napredne ekonomije i 4,6
posto za EMDE. Međutim, izgledi su veoma neizvjesni, a preovlađuju negativni
rizici, uključujući mogućnost produženog trajanja pandemije, finansijskog
preokreta i povlačenja iz globalnih trgovinskih veza. Negativni scenario bi
mogao dovesti do pada globalne ekonomije za čak osam posto ove godine, nakon
čega bi uslijedio spori oporavak u 2021. godini, od tek malo iznad jedan posto,
sa smanjenjem proizvodnje u EMDE za skoro pet posto ove godine.
Prognozira se da će ekonomija Sjedinjenih Amričkih Država
ove godine doživjeti pad za 6,1 posto, kao odraz poremećaja koji se dovode u
vezu sa mjerama za uspostavljanje kontrole nad pandemijom. Očekuje se pad
proizvodnje u euro-području za 9,1 posto u 2020. godini, pošto je aktivnost
bila teško pogođena širenjem bolesti. Očekuje se pad ekonomije Japana za 6,1
posto, budući da su preventivne mjere usporile ekonomsku aktivnost.
“Recesija uzrokovana COVID-19 je jedinstvena u više aspekata
i vjerovatno će biti najdublja recesija u naprednim ekonomijama od Drugog
svjetskog rata i prvi pad proizvodnje u novim i ekonomijama u razvoju u
najmanje šest decenija. Aktuelna epizoda je već dovela do daleko najbržih i
najvećih do sada zabilježenih padova globalnih prognoza rasta. Ako se možemo
ravnati prema prošlosti, moguće je da dođe do daljeg pada rasta, što
podrazumijeva da će kreatori politika možda morati da budu spremni da primjene
dodatne mjere da podrže aktivnost”, kazao je Ayhan Kose, direktor grupe za
izglede u Svjetskoj banci.
