U pojedinim zemljama mlađi od 18 godina imaju pravo glasa na
izborima. Pitali smo koliko je to ostvarivo u Bosni i Hercegovini.
U nekim državama postoji inicijativa da se starosna dob
potrebna za pravo glasa pomjeri sa 18 na 16 godina. Među tim zemljama su
Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska i Hrvatska. U našoj zemlji do sada nije
postojala takva ideja.
Iz OSCE-a su istakli da je ovo pitanje u nadležnosti svake države pojedinačno.
Ukazali su na to da bi eventualno pomjeranje starosne dobi zahtijevalo izmjenu
izbornog zakonodavstva. Poručili su da bi smanjivanju starosne dobi trebala
prethoditi, kako su naveli, sveobuhvatna javna rasprava koja bi uključivala
širok spektar učesnika izbornog procesa.
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Elmir Sadiković je istakao da
se u većini zemalja pravo glasa stiče sa 18 odnosno 21 godinom.
Austriju, Grčku i Maltu je naveo kao zemlje gdje osobe mlađe od 18 godina imaju
pravo glasa. Smatra da bi smanjivanje starosne dobi za pravo glasa trebalo
razmotriti pod uslovom da su okolnosti u Bosni i Hercegovini, kako je naglasio,
normalne. Pocrtao je da ipak postoje prioritetnija pitanja.
“Aktivno i pasivno biračko pravo se od 19. stoljeća do danas kontinuirano
mijenjalo. Društva se mijenjaju, pa i naše. Mladi ljudi brže sazrijevaju, pa i
u političkom smislu. U normalnim društvenim i političkim okolnostima bilo bi
smisleno razmotriti i tu mogućnost u Bosni i Hercegovini. Međutim ni svi
punoljetni građani ove države nemaju pravo da budu budu izabrani. Mislim da
trenutno postoje važniji prioriteti za izmjenu ustava i izbornog zakona u
pogledu biračkog prava, a nadam se da će se i to pitanje nekada otvoriti”,
objasnio je.
Pod pretpostavkom da se pomjeri starosna dob, upitan da li se to treba odnositi
i na opće i na lokalne izbore ili samo na lokalne izbore, Sadiković je
odgovorio:
“Različita su iskustva evropskih država. Ljudi se demokratiji uče u
lokalnim zajednicama. Kada bismo imali tu mogućnost u Bosni i Hercegovini,
mislim da bi u prvoj fazi to pravo trebalo pružiti mladima na lokalnom nivou.
Takve primjere nalazimo u Njemačkoj, Škotskoj i Estoniji.”
Smatra da bi se eventualnim mijenjanjem starosne dobi promijenila i struktura
biračkog tijela u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Na pitanje da li bi se
ova populacija podstakla da više participira na izborima, odgovorio je:
“Mada sam rezerviran prema stajalištu da bi se time znatno povećala
participacija građana u izbornom procesu, razlozi apstinencije birača nisu
primarno vezani za starosnu dob birača, već su izraz velikog nepovjerenja u
institucije vlasti pa i u sam izborni proces kao sredstvo promjene društvenog
stanja. Nije isključeno ni da bi ta mlada populacija postala predmet političkih
manipulacija.”
Iz Asocijacije srednjoškolaca Bosne i Hercegovine su poručili da je paušalno
govoriti o tome da li bi populacija ljudi između 16 i 18 godina bila
motivisanija da glasa na izborima, ako bi imala mogućnost za to.
“Trenutno je teško generalizovati srednjoškolce u ovakvom pitanju, jer svi
imaju različita shvatanja i zanimanja”, dodali su.
U cilju utvrđivanja toga koliko mladi uopće poznaju procese donošenja odluka,
Asocijacija srednjoškolaca će pokrenuti istraživanje o ovom pitanju.
