Novo širenje zaraze koronavirusom, dojma smo, građane je
više zabrinulo zbog mogućnosti novih restrikcija kriznih štabova, nego iz
zdravstvenih razloga. Prema iskustvima iz prvih mjeseci širenja pandemije,
pojava novih žarišta i klastera, briga o radnim mjestima postala je
prioritetna.
Mjere koje su krizni štabovi različitih nivoa uveli zbog
potrebe suzbijanja širenja koronavirusa u Federaciji BiH dovele su do smanjenja
broja zaposlenih od skoro 30 hiljada radnika, a pad potrošnje samo u aprilu iznosio
je skoro milijardu i po KM.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić za Klix.ba kaže kako je dosadašnje iskustvo
tokom pandemije koronavirusa pokazalo šta možemo očekivati ukoliko bi se
ponovno uvele ekonomske restrikcije u poslovanju, a to su masovna otpuštanja,
zatvaranje firmi i pad naplate poreza.
“S obzirom na dosadašnje lekcije koje smo mogli naučiti, teško da bi
ijedan nivo vlasti bio spreman uvesti restrikcije. Ako bi kojim slučajem
restrikcije bile ponovo uvedene, smatram da bismo mogli imati dosta veći nivo
otpuštanja, jer mnogi ne bi vjerovali u najave paketa pomoći nakon svega što
smo do sada vidjeli. S druge strane, kapacitet zaduženja bi bio dosta sužen i
pitanje je kako bi vlade finansirale sve one budžetske potrebe”, smatra
on.
Upravo bi takva jedna mjera izazvala i moguće socijalne nemire, dodaje, jer već
sada se osjeti nervoza na tržištu, nakon popuštanja zabrana, zbog sporog
oporavka i smanjenog prometa.
“Ne treba zaboraviti da bi ponovnim gašenjem ekonomije vlast faktički
presjekla granu na kojoj sjedi, jer je privreda ta koja osigurava novac za
fondove, uključujući i zdravstveni, pa se može postaviti pitanje, od čega bi se
onda finansirao zdravstveni sektor”, zaključio je Hadžić.
Posljedice u Federaciji BiH dovode se u vezu i sa zakasnjelom reakcijom vlasti
pri pomoći poslovnom sektoru.
Za donošenje korona-zakona trebalo je čekati mjesec i po, moratorij za kredit
nije obuhvatio sve korisnike, a rascjepkanost vlasti na više nivoa dovela je do
nesihroniziranog djelovanja.
