Proizvođači gljiva u BiH uspjeli su da potisnu uvoz, jer
izvoz ove biljke uveliko premašuje uvoz.
Tako iz Spoljnotrgovinske komore BiH navode da je BiH tokom
prošle godine izvezla gljiva, što svježih, što obrađenih, u vrijednosti od 23
miliona KM, dok je vrijednost uvezenih bila sedam miliona.
“Bilježi se rast izvoza u odnosu na godinu dana ranije
od 1,5 miliona KM. Izvoz u zadnjih pet godina, odnosno od 2015. do 2019,
porastao je za 12 miliona KM”, ističu iz Spoljnotrgovinske komore.
Dodaju da na jednu KM uvoza u ovom sektoru BiH izveze 2,46
KM, te da od ukupnog izvoza najviše izvoze suve gljive, odnosno 50 odsto, zatim
svježe 36 odsto i na kraju smrznute 13 odsto.
“Najviše gljiva izvozimo u zemlje zapadnog Balkana, a
od ostalih zemalja to su Čile, Kina i Kanada”, navode u Spoljnotrgovinskoj
komori.
Kako kažu uzgajivači gljiva, izvozom dominiraju šumske
gljive kao što su vrganji, lisičarke, smrčak, dok je izvoz uzgojenih gljiva,
šampinjona i bukovača, prilično slab.
Mujdin Tokić, predsjednik Grupacije proizvođača micelija,
komposta i uzgoja gljiva Tuzlanskog kantona, rekao je za “Nezavisne”
da se zanemarivo mala količina uvozi, ali se isto tako zanemarivo mala količina
uzgojenih gljiva i izvozi.
“Prema statističkim podacima, izvozimo dosta gljiva,
ali to su šumske gljive kao što su vrganj i lisičarka”, objasnio je Tokić.
Dodao je da uzgajivači u BiH najčešće uzgajaju šampinjone i bukovače te u maloj
količini šitake gljive.
“Uzgoj šampinjona predstavlja oko 70 odsto proizvodnje,
bukovača oko 15 odsto i u malim količina šitake”, rekao je Tokić. Prema
njegovim riječima, najviše se šumske gljive izvoze u zapadnoevropske zemlje kao
što su Nizozemska i Njemačka.
“Izvozimo i u Sjevernu Makedoniju, Hrvatsku, ali i
Srbiju. Koliko izvezemo – toliko uvezemo”, ističe Tokić. Dodao je da BiH
na godišnjem nivou proizvede oko 3.000 tona gljiva.
Ranko Pandurević, vlasnik firme “Agaricus” iz
Istočnog Sarajeva, rekao je da proizvede oko 70 tona šampinjona i bukovača.
Istakao je da se proizvodnjom bavi od 1983. godine, a da mu je najveći problem
plasman gljiva i naplata.
“Ne izvozimo na inostrano tržište zbog niskih cijena
koje nam nude”, kazao je Pandurević i dodao da proizvodnja gljiva
zahtijeva stalno iste uslove.
“Problema ima kao i u svakom poslu. Urod nikad nije
onoliki koliko mi očekujemo i koliko bi trebalo da bude. Za dobar uzgoj gljiva
mikroklima mora biti stalno ista. Bilo ljeto ili zima, mi moramo imati
ujednačenu temperaturu i vlažnost vazduha da bi gljiva uspjela”, rekao je
Pandurević i dodao da većina ljudi zna i voli bijeli šampinjon.
“Stoga smo morali prilagoditi svoju proizvodnju
potrebama tržišta. Ljudi takođe traže i nižu cijenu, što im je često
najbitnije”, kaže Pandurević.
