Pandemija virusa korona dovela je do naglog skoka online
prodaje BiH, jer je to pojedinim trgovcima bio jedini način da prodaju svoju
robu i zarade novac.
Stručnjaci predviđaju da će ovaj trend prodaje robe dobiti
na snazi i da će dovesti do gašenja manjeg broja radnih mjesta, posebno u
maloprodaji, dok će s druge strane rezultirati boljim i plaćenijim zanimanjima.
Daver Vranić sarajevski je poduzetnik. I sam je bio
iznenađen uspjehom online prodaje tokom prvih mjeseci pandemije. Zato je i
zatvorio jednu poslovnicu, fokusirao se na web shop.
“Mi polako tek sad učimo iz ove situacije šta je ono
što ćemo moći zadržati od starog načina poslovanja, koje poslovnice će ostati
rentabilne, koje ćemo prebaciti na online platfome. Naše tržište je još
konzervativno po tom pitanju ali je sigurno da je ova pandemija ubrzala taj
proces”, rekao je Vranić.
Proces je rapidno ubrzan u zapadnim zemljama. Glavna modna
maloprodajna grupa iz Španije planira zatvaranje 1.200 maloprodajnih objekata.
Ekonomski stručnjaci smatraju da će vjerovatno doći do smanjenja određenog
broja radnih mjesta u maloprodaji. Ključ je u preraspodjeli i reorganizaciji.
“Uposlenike koji su radili u maloprodajnim objektima
sada smo preusmjerili da rade iza kulisa, web prodaje. Ima jako puno ljudi iza
kulisa koji su potrebni da bi cijeli sistem funkcionisao”, kazao
je Rasim Memagić iz trgovine rublja.
Sistem online kupovine i dostave prehrambenih proizvoda
ubrzano raste i u susjednoj Hrvatskoj. U našoj zemlji tokom pandemije nije
zaživio.
“Kod prehrambenog dijela teško je raditi online
prodaju. U Engleskoj je npr. online prodaja je do 5% ukupne prodaje. Posebno
naš narod, želi ući u prodavnicu pogledati taj artikal”, istaknula
je Ljiljana Kunosić iz prehrambenog sektora.
Artikle i to brojne moguće je kupiti pod popustima ako ste
klijent banke. One same potiču online plaćanja, korištenje bankomata, smanjenje
protoka gotovine. Kažu bankari da su 6. aprila kada su penzioneri u Federaciji
nakon 15 dana izašli iz svojih domova imali debitne kartice ali…
“Ili su negdje zaturili pinove ili su imali
potrebu da dođu na šalter. I to se mijenja. To su ljudi od 65 do 70 godina
starosti što zbog potrebe da komuniciraju sa svojim najbližima putem raznih
aplikacija a što zbog potrebe da plaćanja vrše online i putem kartica, sve više
koriste digitalne kanale”, kazala je Lidija Žigić, ispred bankarskog
sektora.
Brojne su prednosti digitalnih kanala. Najveća mana
mogućnost krađe informacija odnosno zloupotreba platnih kartica. Ona se može
potpuno spriječiti jedino ako nemate račun u banci.
