Mjere za zaštitu života tokom pandemije koronavirusa imaće
negativan utjecaj na tržišta rada na Zapadnom Balkanu – do aprila 2020.
izgubljeno je 40 procenata od povećanja zaposlenosti u 2019, piše u novom
izvještaju Svjetske banke. Posljedice pandemije osjećaju se u svim oblastima
Očekuje se da će ukupan utjecaj na zaposlenost biti bez
presedana i široko-rasprostranjen, pa sve zemlje Zapadnog Balkana poduzimaju
aktivnosti na pružanju podrške firmama da bi se zadržala radna mjesta i
zaštitili nezaposleni.
O ovom i drugim utjecajima COVID-19 na razne sektore može se pročitati u
najnovijim bilješkama Svjetske banke za Zapadni Balkan.
Svjetska banka procjenjuje da bi, bez vladinog odgovora, preko 400.000 ljudi u
regiji moglo pasti u siromašno i da bi se srednja klasa značajno smanjila.
Mnogi od onih koji bi mogli osiromašiti, trenutno ne koriste nikakvu socijalnu
zaštitu, a riziku su naročito izloženi radnici u neformalnom sektoru, koji
nemaju osiguranje od nezaposlenosti i ne ostvaruju pravo na drugu podršku.
U poređenju s EU prosjekom niska i neefikasna potrošnja po stanovniku na
zdravstvo prije krize, čini regiju naročito osjetljivom na ovu i buduće
javno-zdravstvene krize. Veliko zagađenje zraka u nekoliko velikih gradova, te
s tim u vezi, veća stopa respiratornih oboljenja, povećava tu osjetljivost,
naročito ukoliko bi se pandemija vratila tokom sljedeće zime.
Nadalje, neophodno zatvaranje škola, da bi se smanjilo širenje virusa, će
dovesti do značajnog smanjenja ishoda učenja, za čiju će nadoknadu možda
trebati godine: procjenjuje se da bi se broj onih koji ne posjeduju osnovnu
sposobnost čitanja mogao povećati sa sadašnjih 53, na 61 procenat, ukoliko
škole budu zatvorene do kraja juna.
Obrazovni uticaji će biti neproporcionalno veći za one u nepovoljnijem
položaju, pri čemu će značajan dio učenika nazadovati u pravcu funkcionalne
nepismenosti i potencijalnog prekida školovanja.
