Stres je jednostavno neizbježan, a ostavlja posljedice na
našem fizičkom i psihičkom zdravlju, ali i izgledu. Kako doskočiti i
prevenirati neželjene nuspojave stresa na koži savjetuje dermatologinja Ivana
Nola
Stres uzrokuje hiperpigmentacije
Koža, kao naš najveći organ, zrcalo je našeg cjelokupnog
zdravstvenog stanja. Drugim riječima, velik broj zdravstvenih tegoba može se
zrcaliti na koži, i lica i tijela. A stres, jednako kao i bolest, za kožu
predstavlja izvanredno stanje organizma.
„Bilo da je riječ o trenutačnom, akutnom stresu ili o
nagomilanom, kroničnom stresu, on može vrlo nepovoljno djelovati na kožu“,
ističe dermatovenerologinja Ivana Nola dodajući da su naša koža i psihičko
stanje povezani na više razina.
„U stresu, tijelo luči niz kemijskih supstancija, kao što je
hormon stresa kortizol koji djeluje upalno i iscrpljuje kožu u svim njezinim
slojevima. Na površini, tako što oštećuje barijere kože pa ona postaje suha,
crvena i iritirana, a u njezinim dubljim slojevima uništava kolagenska vlakna.
Kortizol može djelovati i na prekomjerno lučenje sebuma, što
u kombinaciji s oštećenom hidrolipidnom barijerom, rezultira pojavom akni i
drugih upalnih procesa, kao što je hiperpigmentacija. Naime, melanociti,
stanice koje proizvode melanin, jako su osjetljivi na upalne tvari koje tijelo
luči za vrijeme stresa pa tako nastaju neugledne mrlje na koži.“
Stres isušuje kožu i uništava kolagen
Kronični i akutni stres, dodaje dermatologinja, mogu
prouzročiti pojavu iritacija, osipa, ekcema i svrbeža. „Oštećena zaštitna
barijera uzrokuje jači transepidermalni gubitak vlage pa koža postaje suha i
dehidrirana te dopušta raznim vanjskim faktorima (npr. čistačima, vodi,
šamponima, bakterijama) da na nju nepovoljno djeluju, što se očituje pojavom
raznih alergija, iritacija, čak i lakših infekcija. Zbog istog razloga, stres
kod osoba koje pate od atopičnog dermatitisa ili psorijaze lako može pogoršati
stanje.“
Osim što hormoni stresa štetno djeluju na kolagen, ujedno
podižu razinu šećera u krvi. Ako se tomu pridoda i prehrana koja obiluje
šećerima i procesiranom hranom, nastaje proces glikolizacije. Taj proces,
pojašnjava dermatologinja Nola, dodatno oštećuje vlakna elastina i kolagena
zbog čega u zrcalu možemo svjedočiti preuranjenom nastanku bora na svom licu.
Za preuranjeno starenje možemo okriviti i povećan
oksidacijski stres. Dermatologinja dodaje da su hormoni stresa odgovorni i za
pojačanu aktivnost slobodnih radikala, a oni oštećuju stanice, odnosno
ubrzavaju proces starenja kože na svim razinama.
Što nam je, dakle, činiti?
Prvo treba djelovati na uzročnike stresa, ako je moguće, a
zatim pokušati smanjiti stres pomoću raznih tehnika opuštanja, prehranom i
pravilnim odabirom kozmetike, savjetuje dr. Nola:
1. Prepoznajte signale
Za početak, možemo si pomoći tako što ćemo naučiti
prepoznati znakove stresa koje nam naše tijelo šalje. Prema tome, možemo
poduzeti određene mjere koje će ublažiti posljedice stresa, kao što su
prakticiranje meditacije, joge, vježbi disanja ili se počastiti masažom.
2. Prehrana i dodaci prehrani
Hrana bogata antioksidansima može doprinijeti zaštiti kože
od stresom aktiviranih slobodnih radikala. Od dodataka prehrani, važno je
uzimati vitamin C jer ublažava oštećenja kolagenskih i elastinskih vlakana te
vitamine B skupine i cink. Od biljnih preparata, za poništavanje negativnih
učinaka stresa iskušajte one koji sadrže rodiolu, ashwagandhu ili ginseng.
3. Higijena spavanja
Svaku noć idite spavati u isto vrijeme. Osigurajte si
kvalitetan i miran san od najmanje 7 – 8 sati.
4. Čišćenje suhe kože
Nedostatak vlažnosti nadoknadite upotrebom dermatoloških
sredstava za pranje kože (npr. sindeta za umivanje). Ti proizvodi ne sadrže
saponine, SLS i druge agresivne kemijske supstancije da ne bi već tijekom samog
čišćenja previše isušili kožu.
5. Njega suhe kože
Nakon čišćenja, ma kožu lica važno je nanijeti emolijentnu
kremu koja sadrži visok postotak hranjivih tvari koje obnavljaju zaštitnu
barijeru i sprečavaju gubitak vlage iz kože. Takve bi preparate bilo poželjno
koristiti ne samo ujutro i navečer nego i više puta tijekom dana.
6. Njega masne kože
Općenito govoreći, za čišćenje, masnoj koži odgovaraju
sindeti s cinkom ili glikolnom kiselinom te njegujući preparati sa salicilnom,
glikolnom ili azelaičnom kiselinom. Ipak, kad je riječ o regulaciji lučenja
sebuma i smirivanju akni, terapiju je najbolje prilagoditi tipu sebuma i akni.
