Naučnici različitih profila širom svijeta pa tako i u BiH
nastoje otkloniti sve nepoznanice o koronavirusu. Profesor genetike i
bioinžinjeringa Damir Marjanović je kazao da će se ubrzo krenuti i s
projektom ispitivanja genetske predispozicije bh. građana za razvoj različitog
imunog odgovora na ovaj virus.
Profesor Damir Marjanović se od pojave koronavirusa u BiH
nalazi u timu Naučnog tijela Ministarstva zdravstva KS te je u saradnji s
ostalim kolegama naučnicima iz različitih sektora doprinio u izolovabnju
“domaćeg soja” koronavirusa.
Sastavljena je lista gena koji će se ispitati na većem broju individua
Međutim, kako bi se otišlo korak dalje, Marjanović je pojasnio da će se u
narednom periodu nastojati provesti i utvrđivanje genetske predispozicije
pojedinih građana u našoj zemlji kada je riječ o razvoju različitog imunog
odgovora na koronavirus.
“COVID-19 je kompleksan fenomen koji je neophodno ispitivati iz više
različitih perspektiva. Jedna je analiza virusa koji izaziva ovo oboljenje,
druga je analiza utjecaja okoline na širenje bolesti, treća je odgovor
individue na infekciju. Upravo u sklopu ove treće perspektive jedan od pravaca
jeste analiza i potencijalne genetske predisponiranosti za razvijanje slabijih
ili jačih simptoma. Da pojednostavimo, veliki broj naučnika u svijetu u ovom
momentu ispituje različite gene koji se dovode u vezu s različitim
individualnim odgovorom na infekciju. Upravo to planiramo da uradimo u saradnji
s osobama koje su prebolovale COVID-19, a koje su imale različite kliničke
slike. Sastavljamo listu kandidata gena, već sada ih imamo nekih 20-ak koje
ćemo detaljno ispitati na što većem broju individua. Projekt počinje istog
momenta čim obezbijedimo dostatna sredstva za njegovo finansiranje”, kazao
nam je Marjanović.
Marjanović je dalje naveo da je cilj ovakvih istraživanja zapravo prikupljanje
podataka o pojedinim “genetičkim varijantama” koje su manje ili više
podložne stvaranju teže kliničke slike. Dodao je da se na taj način dobijaju
podaci o onima koji na osnovu svoje genetske strukture mogu biti svrstani u
rizičnije grupe.
“Projekt koji pripremamo, ako bude odobren, odvijat će se u više faza i
biti će u potpunosti realiziran u bosanskohercegovačkim institucijama koje su
kadrovski i opremom i više nego osposobljene za ovaj vid istraživanja. Veliki
broj studija je započet na ovu temu i već postoje određene preliminarne
hipoteze za pojedine kandidat gene, poput ACE2, HLA-A, HLA-B, HLA-C i drugih.
Preliminarni podaci ukazuju da pojedine alelne varijante na ovim genima,
primarno onima koji se dovode u vezu s različitim afinitetima za vezivanje
virusa za humane ćelije, mogu biti ‘rizičnije’ za razvijanje težih kliničkih
slika. To je ono što želimo ispitati, te proniknuti koliko, tačnije, kojim
dijelom, je ta genetička pozadina utjecala na pojavu težih kliničkih slika u
bh. stanovništvu”, pojasnio je.
Porast broja zaraženih u BiH je očekivan scenarij
S našim sagovornikom smo razgovarali i o ponovnom porastu broja zaraženih u BiH
te je mišljenja da je ukidanje strogih mjera uvedenih zbog koronavirusa te
samim time očekivano psihološko opuštanje stanovništva dovelo do ovakve
situacije.
“Mnogi epidemiolozi su najavljivali ovakav scenarij i sada je na
odgovornim institucijama, ali i na svima nama, da pronađemo balans između
zdravstvenog stanja nacije i egzistencijalnih ekonomskih potreba. To će morati
biti svojevrsna igra mačke i miša, smjena oštrijih mjera i ublažavanja istih, s
osnovnim ciljem da se COVID-19 ne razbukta i ne uništi naš dobro nagriženi
zdravstveni sistem, koji u tom slučaju ne bi mogao prihvatiti sve one s težim
simptomima, a što bi sigurno povećalo i broj smrtnih slučajeva. Dakle, osnovni
model koji moramo prihvatiti jeste odgovornost nas kao pojedinaca i odgovornost
institucija i ljudi koji ih vode, a koji su dobro plaćeni da rade svoj
posao”, naglasio je Marjanović.
Govoreći o izolovanom “domaćem soju” koronavirusa u BiH, Marjanović
je kazao kako je taj poduhvat višestruko značajan.
“Naučni značaj je da smo postali svjesni koji soj, tačnije, sojevi virusa
cirkuliraju u BiH. Praktični značaj je da je taj podatak inkorporiran u
svjetsku bazu podataka i kao takav koristi se već u predikcijama učinkovitosti
potencijalnih vakcina, a samim tim ćemo moći i pretpostaviti koliko će koja
vakcina odgovarati u svojoj primjeni unutar BiH populacije. I na kraju tu je
simbolični značaj jer se radom ovih vrijednih mladih ljudi, BiH svrstala u
relativno mali broj zemalja koje su isključivo svojim naučnim kapacitetima
uspjele izolovati i sekvencirati SARS-CoV 2 virus. Sve u svemu, izuzetno sam
sretan što sam imao priliku dati mali doprinos u ovim naučnim zbivanjima”,
dodao je Marjanović.
Brz pronalazak vakcine protiv koronavirusa nije nužno najbolje rješenje
O pojavi efikasne vakcine protiv koronavirusa Marjanović je istakao da sve više
naučnika “hladnih glava” sugeriše da bi se mogle pojaviti u prvom
kvartalu sljedeće godine.
“Ne isključujem mogućnost da se to desi i nešto ranije, ali iskustvo nam
govori da najbrža rješenja ne moraju uvijek biti i najbolja. Ovaj podatak nam
je bitan iz jednog osnovnog razloga – sve do kreiranja uspješne vakcine i
efikasnih terapijskih procedura naš oprez i naša odgovornost moraju biti na
najvišem nivou. To je ta nova realnost o kojoj mnogi pričaju”, poručio je.
Pojavom koronavirusa najčešća tema je bila da će on oslabiti u ljetnom periodu,
a Marjanović je istakao da ne postoji nijedan dokaz za to te da postoji mnogo
indicija da je samo oboljenje u nešto blažoj formi.
Kako je dodao, to se dešava prvenstvenu usljed, kako epidemiolozi i imunolozi
često ističu, sezonsko klimatološkog i imunološkog povoljnih perioda, kao i
činjenice da sada, barem na našim prostorima, trenutno najviše cirkulira u
mladoj populaciji koja ga generacijski “lakše podnosi”.
“Stoga se ne treba zavaravati i dalje je COVID-19 realna opasnost koju
treba kontrolisati, ne dozvoliti joj da se razbukta i treba iskoristiti ovaj
momenat u pripremanju za jesen i potencijalno, ali i realno, udruženo
djelovanje ovoga virusa i sezonskih virusa koji tada intenziviraju svoje
aktivnosti. Nauka se već priprema u tom pravcu, jer već priprema testove koji
bi u jednoj reakciji mogli precizno odgovoriti da li osoba sa simptomima koji
mogu ličiti na COVID-19 ali i na običnu gripu, zaista ima jedno od ova dva
oboljenja. Mislim da je bitno razmišljati o obnavljanju ljudskih i drugih
resursa naših medicinskih ustanova i pripremanju za znatno povećane aktivnosti
u tom periodu, u nadi da do toga ipak neće doći. Dakle, ne treba paničariti ali
treba se pripremati i biti oprezan. Određenu dozu optimizma treba nam pobuditi
i činjenica da svakoga dana sve bolje upoznajemo ovaj virus, a samim tim sve
smo spremniji da se uspješnije borimo protiv njega”, zaključio je
Marjanović.
