Koronavirus, karantena, otkazi, neizvjesnost. Život je pred
ljude stavio mnoge izazove. Sreća se čini kao nedostižan cilj no znanost je
utvrdila da postoje navike koje možemo usvojiti i tako povećati osjećaj sreće –
i to trenutno.
Ovo je sedam navika koje možete usvojiti, njegovati i biti
sretniji, tvrde znanstvenici:
1. Njegujte veze i prijateljstva koja imate
Iako je sreća ultimativna želja, to ne znači da si stalno
trebate govoriti ‘Želim biti sretniji’. Naime, znanstvenici tvrde da to može
biti kontraproduktivno. Na primjer, ako nikako ne uspijevate materijalizirati
sreću, bit ćete nezadovoljniji. Zato znanstvenici savjetuju da njegujete veze i
prijateljstva. Ako imate koliko toliko dobar odnos s nekim – poradite na njemu
da bude bolji. Ako imate loš odnos s nekim – popravite ga. A idući savjet na
ovom popisu ide baš u tom smjeru – posvećen je ključnom faktoru za rad na lošim
odnosima.
2. Naučite praštati
Većina ljudi čeka da ona druga strana, koja nas je povrijedila,
napravi prvi korak. Čak i ako se to dogodi, imaju potrebu kazniti ‘počinitelja’
i ne žele oprostiti. No, podaci znanstvenika govore kako tako štetu rade
isključivo sebi. Naime, praštanje je najmoćniji faktor koji vodi prema sreći,
tvrde znanstvenici. Praštanje, tvrde, pokreće mnoge naše emocionalne moći.
Na primjer, ljudi koji praštaju lakše kontroliraju
osjećaj ljutnje i bijesa. I lakše se nose sa razočarenjima, Također, izloženi
su manjem riziku od depresije i, najvažnije, emocionalno su stabilniji. Drugim
riječima, usvajajući naviku praštanja, postajete čvrst oslonac svojim
prijateljima i članovima obitelji. A kao što je navedeno u točki pod brojem 1,
praštanje je ključ rada na odnosima. No, koji je prvi korak u usvajanju ove
moćne navike? U svakom trenutku budite spremni reći ‘Opraštam ti’ i ‘Žao
mi je’.
3. Iskreno svima želite dobro
Znanstvenici su utvrdili da, od svih navika, iskrena briga o
drugima ima najsnažniji utjecaj na popravljanje raspoloženja. Točnije, studije
su pokazale da djeluje već nakon 12 minuta. Već nešto malo više od deset minuta
nakon što se zainteresiramo za nekoga, bez obzira na to je li riječ o
nekome koga poznajemo ili o potpunom strancu, radosniji smo. Jedina zamka
koja vreba u ovom slučaju jest – ne smijemo se previše saživjeti s tuđim
problemima. A postoji i mogućnost da taj netko neće željeti našu pomoć. No, bez
obzira na to nađete li se u bilo kojem od ova ekstrema, trebali biste biti
spremni pomoći, ali s oprezom.
4. Pokažite velikodušnost
U jednoj studiji neuroznanstvenici su utvrdili da
velikodušnost potiče osjećaj sreće – trenutno. No, važno je naglasiti, da
iskrena velikodušnost popraćena našim djelima, produljuje osjećaj sreće. Takav
osjećaj stvara se, primjerice, u vrijeme blagdana kada darujemo naše najmilije.
Osjećamo se bolje kada samo pomislimo da ćemo nekome darovati nešto što si jako
dugo želi. Također, ako nam je namjera samo da se mi osjećamo dobro, učinak
neće biti ni približno snažan kao kada želimo doista nekome pomoći. Naime, dok
biramo dar za nekoga, trebali bismo slušati dragu nam osobu ii znati što ona
doista želi, a ne se bazirati na ono što mi mislimo da ona treba ili želi.
5. Gradite zahvalnost
Druga strana velikodušnosti je zahvalnost. Na primjer, kada
nam netko nešto daruje, ako se iskreno zahvalimo, onako od srca, činimo dobro i
samima sebi. Naime, znanstvenici Sveučilišta George Mason ovo su potvrdili
analizom nizom studija o sreći. Također, utvrdili su da muškarci i žene
drugačije reagiraju, odnosno da zahvalnost drugačije djeluje na njihov osjećaj
sreće – na žene ona ima snažniji učinak nego na muškarce budući da su oni
skloniji skrivati svoje dublje osjećaje. No, na kraju balade, zahvalnost i
osjećaj zadovoljstva ne blijede, a ove je navike lako usvojiti kao što je,
primjerice, lako naučiti reći ‘Hvala’. 6. Budite otvoreni, znatiželjni i
fleksibilni
Znanstvenici Sveučilišta George Mason također su utvrdili i
neke navike koje direktno utječu na snažniji osjećaj sreće. Na primjer,
treba biti otvorenija uma, tvrde, ali i znatiželjni te fleksibilni – jer
sve to produljuje osjećaj sreće. Naime, otvorenost se referira na spremnost
prihvaćanja novih ideja i novih ljudi te spremnost na odbacivanje unaprijed
stvorenih stavova. U modernom društvu sasvim je normalno biti kritičan prema
novim idejama, a psiholozi kažu da je to dio ljudske prirode. No, bez obzira na
sve, sugeriraju da bi se ljudi ipak trebali otvoriti prema novitetima jer, kako
kažu, znatiželja, preko otvorenosti i fleksibilnosti, vodi prema osobnom rastu.
Točnije, radoznali ljudi su znatiželjni i skloni istraživanju. Radoznala i
otvorena osoba istražuje ono s čim se susreće na pošten način, testirajući
vrijednosti i prihvaćajući suprotne ideje koje drže vodu. Fleksibilnost takvoj
osobi daje krila. Kad je čovjek fleksibilan, spreman je promijeniti mišljenje.
Tako će otvorena, znatiželjna i fleksibilna osoba, tvrde stručnjaci, rasti. A
rast će je usrećiti. A za to je potrebna praksa, dodaju.
7. Živite u trenutku
Većina ljudi sklona je prepustiti se nostalgiji, osobito
onoj koja bud lijepe uspomene. I dok se nostalgija čini bezazlenom,
znanstvenici upozoravaju da ona može raskrčiti put prema tuzi, pa i depresiji.
To su situacije u kojima ljudi ne prihvaćaju stvarnost i nisu spremni na
promjene. S druge strane, internet je preplavljen predviđanjima o budućnosti
čovječanstva, a uzmemo li u obzir da nitko nije mogao predvidjeti razmjere
posljedica koje je na svijet do sada ostavila epidemija koronavirusa,
znanstvenici kažu da je jedino ispravno – živjeti u trenutku cijeneći ono što
imamo i suočavajući se s poteškoćama kako dolaze. Živjeti u sadašnjem trenutku
pruža stabilnost – omogućuje ljudima da se odupru životnim izazovima.
Najteži izazov u ovom slučaju uključuje odupiranje razmišljanjima o prošlosti i
o budućnosti – bez obzira na to kako nam se one dobre ili loše činile.
