Pandemija koronavirusa smanjila je potrošnju, a time i
naplatu javnih prihoda. Isplate penzija nisu upitne, a Federalni zavod za PIO
planira i redovno povećanje penzija. Ipak, opći trendovi u našoj zemlji nisu
pozitivni i mogli bi cijeli sistem dovesti u pitanje.
Odluka o redovnom usklađivanju penzija bit će donesena u
augustu, nakon što prestane važiti Zakon o ublažavanju negativnih posljedica
prouzrokovanih pandemijom koronavirusa, kaže za Klix.ba Tomislav Kvesić iz
Federalnog zavoda za PIO.
“Sve penzije ostvarene prema Zakonu o PIO, s izuzetkom najviših, bit će
povećane za 2,8 posto, a korisnici će u devetom mjesecu, kada im bude isplaćena
uvećana mirovina za august, dobiti i razliku između isplaćene i uvećane penzije
za prvih sedam mjeseci ove godine”, kazao je on.
Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za jedan mjesec iznose oko 190
miliona KM. U tom iznosu oko 25 miliona su budžetska sredstva kojima se
sufinansira isplata penzija ostvarenih pod povoljnijim uvjetima tzv. vojnih
penzija, dok ostatak čine sredstva od doprinosa.
Kada se gleda period od 1. januara do 30. juna ove godine, zabilježen je pad
prihoda od doprinosa u odnosu na planirane u iznos od oko 40 miliona KM.
Federalni je zavod prelaskom finansijskog poslovanja na jedinstveni račun
budžeta FBiH, na početku ove godine, u budžet unio do tada ostvarene viškove
sredstava u iznosu od 42 miliona KM. Spomenuti viškovi iskorišteni su za
pokriće manje prikupljenih sredstava od doprinosa u spomenutom periodu, zbog
čega, za sada, nije bilo potrebe za izdvajanje dodatnih budžetskih sredstava za
realizaciju isplate penzija.
“Pad prihoda od doprinosa, u odnosu na isti period prošle godine, prema
mjesecima je sljedeći: april – 12,5 posto, maj – 10 posto, dok je u junu
zabilježen pad prihoda u odnosu na isti mjesec prošle godine u iznosu od 7,5
posto”, kaže Kvesić.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić za Klix.ba kaže kako se izdaci za
penzije povećavaju svake godine, većim dijelom zbog povećanog ulaska penzionera
u sistem proteklih godina, a jednim manjim dijelom kao rezultat minimalnih
povećanja penzija.
“U periodu 2015. – 2019., za pet godina, broj penzionera u BiH je povećan
za 56.600, što pokazuju zbirni podaci entitetskih PIO zavoda. Ovo je broj nakon
što se oduzmu oni koji su napustili penzioni sistem i riječ je o neto
povećanju. U 2015. godini je za penzije izdvajano 2,73 milijarde KM, da bi se u
2019. godini izdvojilo 3,17 milijardi KM na godišnjem nivou, što pokazuje da je
u samo pet godina godišnji izdatak za finansiranje penzionih sistema narastao za
440 miliona KM. Ipak, ako se pogleda struktura penzionera, oko 57 posto se
odnosi na starosne penzije, dok ostatak odlazi na porodične i invalidske, koje
se također finansiraju iz uplaćenih doprinosa”, kaže on.
Ukoliko bi se finansiranje porodičnih i invalidskih penzija moglo regulisati na
neki drugi način, nastavlja on, a da se starosne penzije isplaćuju kroz
uplaćene doprinose, moglo bi doći do gotovo dvostrukog povećanja sadašnjih
starosnih penzija, ali to je u ovom trenutku nerealna opcija, jer izdaci za
penzije će i dalje rasti u narednom periodu, zbog povećanog ulaska u sistem.
“Samo u prvih šest mjeseci ove godine broj novih penzionera u BiH je
narastao za 7.469 i sada smo već blizu toga da u narednih nekoliko mjeseci
dostignemo broj od 700.000 aktivnih penzionera, jer ih sada ima 694.810.
Situacija koja ne ide u prilog jeste da je struktura radne snage u BiH veoma
stara. Podaci Agencije za statistiku BiH iz Ankete o radnoj snazi 2019.
pokazuju da je 41,6 posto zaposlene radne snage starije od 50 godina. Drugim
riječima, više od 330.000 zaposlenih radnika je starije od 50 godina i oni će u
narednih 10-15 godina biti dio penzionog sistema”, navodi Hodžić.
Pritisak će time biti još veći na finansiranje svih obaveza zbog iseljavanja
mladih osoba, a to su najčešće osobe dobi 25-45 godina, koje su stub ekonomije,
jer se onda postavlja pitanje ko će uopšte popuniti nedostajuću radnu snagu,
ukoliko se hitno ne krene u rješavanje gorućeg problema iseljavanja.
“Prelaskom penzionih sistema na budžete entiteta, entiteti su se obavezali
da će sva nedostajuća sredstva od uplate doprinosa, a koja su neophodna za
isplate penzija, nadomjestiti kroz druge prikupljene poreze poput PDV-a i
akciza. Time penzioni sistem ima određenu sigurnost, ali se postavlja pitanje šta
u vremenu ekonomske krize, kada pada naplata poreza i doprinosa, a obaveze
ostaju iste za penzije i prve se isplaćuju, šta je s ostalom javnom
potrošnjom”, zaključuje Hodžić.
