To znači da će državljanima Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Srbije i Kosova i dalje biti omogućeno da, neovisno od formalnih kvalifikacija za dobijanje radnog mjesta, smiju doputovati na rad u Njemačku, piše DW. Godišnje je tako za dolazak u Njemačku predviđen ukupan kontingent od 25.000 ljudi sa Zapadnog Balkana. Ministarstvo rada je odgovarajući nacrt proslijedilo njemačkoj vladi na usvajanje.
Ljudi iz zemalja zapadnog Balkana od januara 2016. godine mogu dobiti radnu vizu i doći za Njemačku – čak i bez znanja njemačkog jezika i profesionalnih kvalifikacija. Preduslov je da podnosilac prijave može pokazati ugovor o radu sa poslodavcem u Njemačkoj i da postoji saglasnost Saveznog njemačkog ureda za zapošljavanje (BA). Podnosilac molbe mora dokazati da prethodno nije primao socijalnu pomoć u Njemačkoj.
Ova posebna regulativa je uspostavljena zbog velikog broja azilanata i trebala je prestati da važi krajem decembra ove godine. Prema istraživanju Instituta za tržište rada i profesionalno zapošljavanje (IAB) 58 procenata radne snage sa zapadnog Balkana radi u Njemačkoj kao kvalifikovani ili visokokvalifikovani radnici, kao specijalisti ili eksperti.
Do danas nije bilo jasno da li će doći do planiranog produženja regulative za radnu snagu sa zapadnog Balkana. Razlog je bila skepsa uglavnom demohrišćanskih partija CDU i CSU uzrokovana pandemijom korone i strahom od povećanja broja nezaposlenih u Njemačkoj.
Veliki broj radnika iz zemalja Zapadnog Balkana, kako kažu u krugovima njemačke vlade, zaposlen je u građevinarstvu. Tu za sada “ne postoji trend koji bi ukazivao na smanjenje potrebe za radnom snagom”.
Ljudi iz zemalja zapadnog Balkana od januara 2016. godine mogu dobiti radnu vizu i doći za Njemačku – čak i bez znanja njemačkog jezika i profesionalnih kvalifikacija. Preduslov je da podnosilac prijave može pokazati ugovor o radu sa poslodavcem u Njemačkoj i da postoji saglasnost Saveznog njemačkog ureda za zapošljavanje (BA). Podnosilac molbe mora dokazati da prethodno nije primao socijalnu pomoć u Njemačkoj.
Ova posebna regulativa je uspostavljena zbog velikog broja azilanata i trebala je prestati da važi krajem decembra ove godine. Prema istraživanju Instituta za tržište rada i profesionalno zapošljavanje (IAB) 58 procenata radne snage sa zapadnog Balkana radi u Njemačkoj kao kvalifikovani ili visokokvalifikovani radnici, kao specijalisti ili eksperti.
Do danas nije bilo jasno da li će doći do planiranog produženja regulative za radnu snagu sa zapadnog Balkana. Razlog je bila skepsa uglavnom demohrišćanskih partija CDU i CSU uzrokovana pandemijom korone i strahom od povećanja broja nezaposlenih u Njemačkoj.
Veliki broj radnika iz zemalja Zapadnog Balkana, kako kažu u krugovima njemačke vlade, zaposlen je u građevinarstvu. Tu za sada “ne postoji trend koji bi ukazivao na smanjenje potrebe za radnom snagom”.
klix.ba/zosradio.ba
