Berba šljive u Bosni i Hercegovini trenutno je u punom jeku,
a najveći dio uroda planiran je za izvoz u zemlje Evropske unije. U vrhuncu
uroda sada je slasna vrsta Čačanska ljepotica koja je zastupljena i u Maoči kod
Brčkog, gdje berači dnevno mogu zaraditi i po 90 konvertibilnih maraka.
Porodica Tursunović iz Maoče uzgojem, otkupom, preradom i
izvozom voća bavi se već 29 godina, a na primarnom mjestu im je šljiva. Imaju
36 kooperanata koji na 100 kehtara raspolažu zasadima šljive. Godišnje otkupe
okvirno pet hiljada tona voća koje uglavnom izvoze na zapadno tržište u
konzumnom stanju, gdje su zastupljeni i njihovi voćni destilati.
“Ova godina je solidna za bh. šljivare jer su nam mraz, led i grad
nanijeli određene štete. Na kraju će neki ruke trljati zbog zarade, dok će neki
(poput uzgajivača u Gradačcu, op.a.) biti u nešto lošijem položaju, u
zavisnosti od područja. Konkretno kod nas u brčanskoj regiji stanje je dobro i
već smo zadovoljni urodom”, priča nam Ibrahim Tursunović, zamjenik
direktora firme Maočanka iz Maoče.
S obzirom da je u punom jeku berba rane šljive Čačanske
ljepotice, Tursunovići dnevno otkupe 100 tona svježeg voća na prostoru od
Ugljevika do Gradiške. Svakodnevno na tržište plasiraju tri do četiri kamiona,
dok određeni dio lageruju kako bi ponudu imali i u prelazima između Čačanske
ljepotice i Stenlija.
Na deset hektara zemljišta porodica Turusunović ima zasade šljive u kojima je
trenutno izuzetno radno. Više od 100 berača na posao dolazi u sedam sati
ujutro, a odlazi u 17 sati poslijepodne. Plaćaju se po učinku, branje po
kilogramu košta 20 feninga, a u prosjeku jedan berač dnevno zaradi između 70 i
90 konvertibilnih maraka.
U izuzetno pozitivnoj atmosferi među stabilma smo zatekli i Almu Zećić iz
Maoče. Sezonskim branjem šljive bavi se već osam godina i izuzetno je
zadovoljna, a njen vedri duh vodi je kroz cjelokupan posao.
“U zavisnosti od vremenskih uslova i položaja šljive zavisi i težina
posla. Kada je šljiva čišća, na nižim granama i nije ledovana lakše je i samo
branje. Sve u svemu, nijedan posao nije lagan pa tako ni ovaj, a kada je riječ
o plaćanju mogu reći da svako ko hoće raditi može lijepo i zaraditi”,
ističe Zećić.
U vrijeme našeg boravka u zasadima je temperatura zraka iznosila 30 stepeni
celzija, a to problem nije predstavljalo Bihi Zahirović i njenoj kćerki Melisi
iz Rašljana kod Brčkog koje se branjem šljive bave već pet godina. Za razliku
od naše prethodne sagovornice, Biha i Melisa šljive beru sa visokih grana te su
se morale popeti na ljestve.
“Ovaj posao nam ide od ruke pa nam nije toliko ni teško. Navikei smo na
sve ovo i dnevno uberemo do 130 gajbi što je količinski skoro 800 kilograma,
svakome ko može preporučila bih da se bavi ovim poslom”, ističe Biha
Zahirović.
Bh. uzgajivači ponosno ističu da naša domaća šljiva slovi za jednu od
najkvalitetnijih na evropskom tržištu, što potvrđuje i sve veća potražnja za
ovom vrstom voća.
“Kvalitet i kontinuitet uvijek pobjeđuju, nastojimo da roba brzo stiže do
kupaca što nam daje jednu veliku prednost. Naša šljiva je također i brendirana,
što doprinosi poziciji na evropskom tržištu, gdje su direktive izuzetno stroge,
a standardi visoki”, navodi Ibrahim Tursunović, koji obnaša i funkciju
predsjednika Marketinške asocijacije bh. šljive.
Sezona izvoza bh. šljive ove godine je počela 2. jula, a do
danas je na tržište izvan naše zemlje plasirano između dvije i tri hiljade
tona. Ova godina trebala bi biti zaključena sa izvezenim količinama koje se
kreću od sedam do devet hiljada tona, što je cifra koja zadovoljava naše
uzgajivače.
“Otkupna cijena Čačanske ljepotice se kreće od 70 do 90 feninga po kilogramu.
Mislim da je ta cijena solidna te su s njom i proizvođači zadovoljni”,
dodaje Tursunović.
Modernizacija cjelokupnog procesa rada u oblasti šljivarstva izuzetno je bitna,
a standardi se podižu iz godine u godinu.
Treba kazati da uzgoj šljive predstavlja izuzetno rizičnu oblast jer se sve
odvija na otvorenom, a nakon što podvuku crtu uzgajivači navode da je posao
ipak unosan. Stepenicu po stepenicu svi se razvijaju, a paralelno s tim sebi
omogućavaju dobru zaradu.
zosradio.ba/klix.ba
