Sve više adolescenata u
Evropi suočava se s problemima u pogledu psihičkog zdravlja, pokazuje najnoviji
izvještaj koji je objavio Ured Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za
Evropu.
Nervozni ili razdražljivi
Izvještaj je proizvod opsežne analize velikog broja podataka
o fizičkom i mentalnom zdravlju i društvenim odnosima grupe od 227.441 školske
djece uzrasta 11, 13 i 15 godina iz 45 zemalja i ukazuje na to da je nivo
mentalnog zdravlja adolescenata u mnogim zemljama opao u periodu između 2014. i
2018. godine.
– Sve veći broj dječaka i djevojčica širom evropskog
regiona ima probleme s mentalnim zdravljem i osjeća se deprimirano, nervozno
ili razdražljivo i to je razlog da svi mi budemo zabrinuti – rekao je
regionalni direktor WHO za Evropu Hans Kluge.
Kaže i da način na koji budemo odgovorili na ovaj rastući
problem može imati utjecaja na generacije, a ulaganje u mlade ljude time što bi
im se, naprimjer, osigurala laka dostupnost zaštite mentalnog zdravlja koje
odgovaraju njihovim potrebama.
To će ujedno, kako je naveo Kluge, donijeti zdravstvenu,
društvenu i ekonomsku korist današnjim adolescentima, koji će sutra biti
odrasli, ali i budućim generacijama. Prema izvještaju, problemi s mentalnim
zdravljem kod adolescenata povećavaju se tokom odrastanja, a djevojčice su pod izraženijim
rizikom u odnosu na dječake, navodi se u saopćenju Ureda WHO za Evropu.
Također, četvrtina adolescenata najmanje jednom sedmično
osjeća nervozu i razdražljivost ili ima probleme sa spavanjem, a utvrđene su i
značajne razlike između određenih zemalja kada je riječ o mentalnom zdravlju
adolescenata, što dovodi do zaključka da u svemu ulogu mogu imati i
kulturološki i ekonomski razlozi, kao i konkretne politike koje se provode u
zemljama obuhvaćenim izvještajem.
Izvor pritiska
U približno trećini zemalja anketirani adolescenti su rekli
da školske obaveze za njih predstavljaju izvor pritiska, a broj mladih koji su
rekli da vole školu je manji nego 2014., navedeno je u izvještaju. Kada je
riječ o sve zastupljenijoj upotrebi digitalnih tehnologija – koje imaju i svoju
pozitivnu stranu, uočeno je da one adolescente, također, mogu učiniti
ranjivijima i izložiti ih novim vidovima opasnosti, kao što je zlostavljanje
putem interneta, a u tom pogledu nesrazmjerno su više ugrožene
djevojčice.
Kako se navodi u izvještaju, nešto više od 10 posto
anketiranih adolescenata reklo je da je sa zlostavljanjem na internetu bilo
suočeno najmanje jednom u prethodna dva mjeseca. Izvještaj, također, ukazuje na
probleme poput rizičnog seksualnog ponašanja, konzumiranja alkohola i duhana,
nedovoljne fizičke aktivnosti, kao i lošeg načina ishrane, odnosno posljedične
prekomjerne težine i gojaznosti.
Pandemija koronavirusa
Izvještaj je zasnovan na rezultatima jedne studije iz 2017.
i 2018. godine, pa će, kada takve studije budu provođene u budućnosti,
rezultati, također, predstavljati referentnu tačku za utvrđivanje utjecaja koji
na mentalno zdravlje adolescenata ima trenutna pandemija koronavirusa, navodi
se u saopćenju.
